Koliko BiH vojno i diplomatski može parirati Srbiji?

dok Bosna i Hercegovina nastoji ostati na putu ka evroatlantskim integracijama, ali uz brojne unutrašnje političke prepreke, piše Radio Slobodna Evropa.

Analitičari upozoravaju da takva suprotstavljena savezništva proizvode sigurnosne rizike. Najizraženiji kontrast u regiji je odnos Kosova i Srbije – dok Kosovo teži članstvu u NATO-u, Srbija produbljuje veze s Pekingom i Moskvom, paralelno održavajući kontakte i s NATO-om. „Bezbijednost danas nije samo pitanje odbrane. Ona je pitanje infrastrukture, tehnologije, politike, ekonomije i vojske. Uzimajući sve to u obzir, odnosi koje je Srbija izgradila s Rusijom i Kinom predstavljaju razlog za ozbiljnu zabrinutost“, izjavio je bivši albanski ministar odbrane Fatmir Mediu.

S druge strane, Nikola Lunić, konsultant za geopolitiku iz Beograda, smatra da bi usklađivanje vojnih strategija svih država regije s ciljevima NATO-a bilo očekivano, ali da „to se, naravno, ne dešava u našem regionu, zbog nedovršene historije i često nacionalističkih i agresivnih narativa“.

Prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stokholmu (SIPRI), Srbija je u posljednjih pet godina imala najveće vojne izdatke na Balkanu, izdvojivši 2,2 milijarde dolara samo u 2024. godini. Vučić pritom tvrdi da je riječ o „odvraćajućem faktoru“, naglašavajući: „Mi nikoga nećemo dirati, samo ćemo braniti svoju teritoriju i svoj integritet“.
Bosna i Hercegovina, s druge strane, ima znatno skromnije kapacitete. Oružane snage BiH tokom 2025. godine učestvuju u 17 međunarodnih vježbi u saradnji s NATO-om i partnerskim državama. Iako je BiH uključena u NATO-ov Akcioni plan za članstvo (MAP), protivljenje iz RS-a i složeni politički sistem usporavaju napredak.


Kada je riječ o naoružanju, BiH mnogo više izvozi nego što uvozi. Najveći kupac su Sjedinjene Američke Države, a među važnim tržištima su i Češka, Saudijska Arabija, Turska i Njemačka. Samo u prvoj polovini 2025. BiH je u SAD izvezla municije u vrijednosti od 38,3 miliona eura. Najveći dio opreme, poput helikoptera i vozila, dolazi kroz donacije iz SAD-a, Velike Britanije, Turske i drugih saveznika.

U poređenju sa Srbijom, BiH raspolaže daleko skromnijom vojnom tehnikom. Prosječna starost borbenih vozila prelazi 40 godina, a operativnih je tek pedesetak transportera i nekoliko starih tenkova. Oružane snage broje oko 10.000 profesionalnih vojnika, a sve odluke o njihovom angažmanu moraju se donijeti jednoglasno u Predsjedništvu BiH.

I dok Beograd balansira između Istoka i Zapada, uz nabavke i s jedne i s druge strane, Sarajevo se oslanja prvenstveno na NATO saradnju i izvoz oružja na zapadna tržišta. Time oba susjeda pokazuju dvije različite vizije sigurnosnog puta – Srbiju koja gradi mostove u svim pravcima i BiH koja, iako opterećena unutrašnjim podjelama, formalno ostaje na evroatlantskom kursu.

(Vijesti.ba)