Kraj ere bliže nego ikad: Studentska lista ruši Vučića

Ova nevladina organizacija naglašava kako skoro dvije trećine ispitanika vidi raspisivanje prijevremenih izbora kao način izlaska iz krize. Dodatno, svaki treći birač vladajuće SNS smatra da je potrebno raspisati prijevremene izbore.

Anketari su provjerili koga bi birači birali između studentske liste i pokreta predvođenog aktualnim predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Došli su do sljedećih rezultata: studentsku listu podržava 44 posto ispitanika, a blok predvođen Vučićem 32 posto ispitanika.

Profesor Pravnog fakulteta u Novom Sadu, nekadašnji predsjednik Vlade Vojvodine i bivši predsjednik Demokratske stranke Bojana Pajtića za Vijesti.ba kaže da istraživanja javnog mijenja govore da će Vučićev režim uskoro biti pobijeđen na izborima.

“Ako se kandiduje studentska lista i ako opozicija ne bude išla u više kolona, biće to kombinacija koja vodi do pobjede. Hoću da kažem da je politički vidljiva i jasna alternativa Vučićevom režimu otvorila prostor za drugačiji ugao gledanja. Dok je djelovalo da je Vučić neprikosnoven, ulaženje zapadnih partnera u direktan klinč sa njim nije bilo realno: samo bi podstaklo ireverzibilno guranje Srbije prema Rusiji i Kini. EU i SAD sada vide političku alternativu režimu, zato stvari posmatraju drugačije. Jasno im je, dakle, da Vučić uskoro neće biti tu gdje je”, kaže Pajtić za Vijesti.ba.

On vjeruje da će Vučić raspisati izbore prije kraja iduće godine, ne zato što hoće nego zato što mora.

Akademik Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) i penzionisani profesor Beogradskog univerziteta Dušan Teodorović za Vijesti.ba kaže da “kao što je Slovenija početkom devedesetih krenula u reforme pod parolom Evropa sad, mislim da bi opozicione stranke evropske orijentacije - a ima ih šest, sedam - trebalo da sa istom ili sličnom porukom objedinjene krenu u političku borbu za Srbiju u Evropi.

“Njihova politika mora biti jasno definisana: sankcije Rusiji, sporazum sa Kosovom i stop miješanju u unutrašnja pitanja susjeda. Kada kažem sporazum sa Kosovom, mislim da je zadatak opozicije da građanima obeća da ih više neće lagati, da će im kazati istinu: Kosovo je samostalna država koju Srbija ne priznaje; hajde da vidimo kako da odnosi sa Kosovom budu najbolji. Ove tri tačke trebalo bi biti ugaoni kamen nove evropske politike. Iako je srpsko društvo zatrovano nacionalizmom, vjerujem da postoji potencijal, da u Srbiji ima onih građana koji bi svoju zemlju voljeli da vide u Evropi, koji žele normalan život”, kaže profesor Teodorović za Vijesti.ba.

Aleksandar Vučić nalazi se na vlasti u Srbiji duže od decenije. U izvršnu vlast ušao je 2012. godine kao prvi potpredsjednik Vlade Srbije i ministar odbrane u vladi Ivice Dačića (SPS). Već tada je imao dominantan politički utjecaj, a 2014. postaje premijer, nakon što SNS osvaja oko 50% glasova na parlamentarnim izborima.

Od tada, Vučić faktički nikada nije sišao s vlasti. Na izborima 2016. ponovo osvaja većinu, a 2017. prelazi na mjesto predsjednika Srbije, koje drži do danas. U maju 2022. godine osvojio je i drugi predsjednički mandat, čime je, računajući sve funkcije, na vlasti neprekidno više od 13 godina.

(Vijesti.ba)