"Carstvo nadzora" koje je pratilo svjetske lidere, Vatikan, a možda i Vas

Počinje tako nevjerovatna priča Mother Jones o mračnim tajnama unutar skrivenog svijeta kompanije First Wap, čija je neuhvatljiva tehnologija bila korištena za praćenje političara, novinara, slavnih ličnosti i aktivista širom svijeta.

First Wap, koju je osnovao Austrijanac Josef Fuchs još devedesetih u Indoneziji napravila je jako moćan alat za praćenje mobilnih telefona koji može da pronađe bilo koga, bilo gdje na svijetu, u realnom vremenu.

Moralne kontroverze

Iako zvuči kao scenarij za dobar špijunski film, zapravo je stvarna - pokreće tako brojne etičko-moralna dileme, nadohvat svakom "malom čovjeku".

U nju su uključeni i konkretni slučajevi praćenja ljudi iz stvarnog života, poput italijanskog novinara Gianluigija Nuzzija, čiji su pokreti detaljno praćeni, najvjerovatnije za potrebe Vatikanom podržanih službi, što otvara pitanja zloupotrebe alata za praćenje novinara.

"Bivši uposlenici tvrde da Fuchsova kompanija nije imala nikakvih moralnih dilema kada je sklapala poslove s represivnim i autokratskim režimima.

'Morali smo vjerovati da će to koristiti iz etičkih razloga,” rekao je jedan, govoreći o načinu na koji je First Wap provodio provjere svojih klijenata. Drugi je potvrdio: “Nije bilo crvenih linija u pogledu država kojima su prodavali Altamides.'

First Wap je u izjavi naveo da 'negira bilo kakvu nezakonitu aktivnost' ili 'kršenje ljudskih prava' i da ga 'stroge obaveze povjerljivosti sprječavaju da komentariše konkretne optužbe", stoji, između ostalog, u priči.

Još mračniji dio priče uključuje praćenje i povezane događaje u slučaju Patricka Karegeye, bivšeg šefa ruandske obavještajne službe koji je postao disident i bio ubijen u Južnoj Africi. Alat Altamides se koristio za praćenje njegovih bliskih saradnika i porodice, ukazujući na to kako se takvi sistemi mogu zloupotrijebiti za političke likvidacije.

Kompanija First Wap i njeni partneri, poput KCS-a, pokušavali su prodati Altamides i drugim državama širom svijeta, uključujući zemlje Bliskog Istoka, Afrike i jugoistočne Azije, često zanemarujući pitanja ljudskih prava.

Iako su iz kompanije negirali prodaju represivnim režimima i nezakonite radnje, podaci i dokumenti otkrivaju suprotno, a praksa "despotizma kao usluge" (surveillance as a service) ukazuje na opasnosti privatizacije moćnih špijunskih tehnologija. Također, podsjeća koliko je opasno kada moćna špijunska tehnologija dospije u pogrešne ruke, i koliko "mali čovjek" jako malo zna o tome šta se dešava iza kulisa.

(Vijesti.ba)