Pomjeranje sata nije bezazleno: Ljekari objašnjavaju kako utječe na nas

U noći sa subote, 25. oktobra, na nedjelju, 26. oktobra 2025. godine, tačno u 3:00 ujutro, kazaljke ćemo vratiti jedan sat unazad – na 2:00.

Tako se vraćamo na standardno, zimsko računanje vremena. No, dok se mnogi raduju „poklonjenom“ satu, naučna zajednica sve glasnije upozorava da je cijena koju plaćamo za ovu praksu mnogo veća od jednog dodatnog sata odmora.

Ono što se nekada smatralo bezazlenom promjenom, danas se prepoznaje kao ozbiljan javnozdravstveni rizik. Pomjeranje sata dva puta godišnje remeti naš unutrašnji biološki sat – cirkadijalni ritam, koji upravlja ključnim tjelesnim funkcijama: ciklusom spavanja i budnosti, lučenjem hormona, metabolizmom, krvnim pritiskom i radom srca.

Najnovije istraživanje naučnika sa prestižnog američkog Univerziteta Stanford dalo je najubjedljivije dokaze do sada o dugoročnoj štetnosti ove prakse. U poređenju tri scenarija – sadašnjeg sistema pomjeranja sata, trajnog ljetnog i trajnog zimskog vremena – pokazalo se da je upravo dvostruko godišnje pomjeranje kazaljki najštetnije za zdravlje.

Modeli zasnovani na podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) pokazali su da bi ukidanje pomjeranja sata i prelazak na trajno standardno (zimsko) vrijeme imao ogromne pozitivne efekte. Procjenjuje se da bi se samo u SAD-u tako moglo spriječiti oko 300.000 moždanih udara godišnje i smanjiti broj osoba s pretilošću za oko 2,6 miliona.

– Što ste više izloženi svjetlosti u pogrešno vrijeme, to slabije radi vaš cirkadijalni sat. To utiče na imunitet, nivo energije i mnoge druge aspekte zdravlja – upozorio je dr. Jamie Zeitzer, glavni autor studije.

Ovi dugoročni rizici nadovezuju se na već poznate kratkoročne posljedice. Brojne ranije studije pokazale su da nakon proljetnog pomjeranja sata raste broj srčanih udara, saobraćajnih nesreća i povreda na radu – sve zbog manjka sna i umora.

Vječna dilema: zimsko ili ljetno vrijeme?

Iako većina stručnjaka smatra da bi praksu pomjeranja sata trebalo ukinuti, pitanje je koje vrijeme zadržati. Pristalice trajnog ljetnog vremena ističu prednosti dužih večeri i više slobodnog vremena poslije posla, što, tvrde, može smanjiti stopu kriminala.

Međutim, kada je SAD 1974. zbog naftne krize privremeno uveo cjelogodišnje ljetno vrijeme, mjera je ukinuta već nakon nekoliko mjeseci – jer su se građani bunili što djeca moraju ići u školu po mrklom mraku.

S druge strane, naučnici i ljekari gotovo jednoglasno podržavaju prelazak na trajno standardno (zimsko) vrijeme, jer je ključ u jutarnjoj svjetlosti.

– Općenito, potrebno vam je više jutarnjeg, a manje večernjeg svjetla da bi vaše tijelo ostalo usklađeno s 24-satnim ritmom – objašnjava dr. Zeitzer. Jutarnja svjetlost je glavni signal koji naš unutrašnji sat „resetira“ i usklađuje s vanjskim svijetom.

Zato vodeće medicinske organizacije, poput Američke akademije za medicinu spavanja i Američkog ljekarskog udruženja, preporučuju trajni prelazak na standardno vrijeme kao najbolje rješenje za javno zdravlje.

Politička zavrzlama bez kraja

Uprkos naučnim dokazima i volji građana, ukidanje pomjeranja sata i dalje je zaglavljeno u političkim procesima. Evropski parlament je još 2019. godine izglasao prestanak ove prakse, planirajući da se posljednje pomjeranje sata dogodi 2021. Ipak, države članice se nisu uspjele dogovoriti hoće li trajno zadržati ljetno ili zimsko vrijeme, a pandemija i kasnije krize ovu su temu gurnule u drugi plan.

(Vijesti.ba)