SAD uvodi sankcije ruskim naftnim kompanijama dok Moskva izvodi nuklearne vojne vježbe

Nove sankcije objavljene su dan nakon što su propali planovi za samit između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Trump je novinarima rekao da je otkazao sastanak jer mu se "nije činilo ispravnim". Ministarstvo finansija SAD-a saopćilo je da su mete sankcija dvije najveće ruske naftne kompanije, Rosneft i Lukoil, s ciljem da se oslabi sposobnost Moskve da finansira svoj ratni aparat, javlja Reuters.

Ova mjera predstavlja nagli zaokret Bijele kuće, koja je do sada balansirala između pritiska na Moskvu i pokušaja pomirljivog pristupa radi postizanja mira u Ukrajini. Samo prošle sedmice Trump je izgledao spreman odgoditi nove mjere protiv Rusije.

- Sada je vrijeme da se zaustavi ubijanje i da se odmah proglasi primirje - rekao je američki ministar finansija Scott Bessent. Cijene nafte porasle su za više od dva dolara po barelu nakon njegovih komentara.

Trump je mjesecima odolijevao pritisku američkih zakonodavaca da uvede energetske sankcije, nadajući se da će Putin pristati na prekid borbi. No, kako se kraj ne nazire, rekao je da je došlo vrijeme za akciju. Trump je također izjavio da još nije spreman Ukrajini isporučiti dalekometne rakete tipa Tomahawk, koje je Kijev zatražio. Rekao je da bi Ukrajincima trebalo najmanje šest mjeseci da nauče kako ih koristiti.

Uoči sastanka sljedeće sedmice s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u Južnoj Koreji, Trump je rekao da bi volio da Xi iskoristi svoj utjecaj na Putina kako bi zaustavio borbe. Xi i Putin su uspostavili strateško partnerstvo između svojih zemalja.

U novom pokazivanju sile, Kremlj je objavio snimak na kojem general Valerij Gerasimov, načelnik Generalštaba, izvještava Putina o vojnim vježbama. Rusija je saopćila da je ispalila projektile s kopnenih lansera, podmornica i aviona, uključujući interkontinentalne balističke rakete sposobne da pogode SAD. Ministarstvo odbrane Rusije navelo je da su strateški bombarderi Tu-22M3 letjeli iznad Baltičkog mora, uz povremenu pratnju borbenih aviona stranih – vjerovatno NATO – država.

U ključnim trenucima rata u Ukrajini, Putin je podsjećao na nuklearne kapacitete Rusije kao upozorenje Kijevu i zapadnim saveznicima. NATO također ovog mjeseca provodi vježbe nuklearnog odvraćanja. Zemlje EU-a odobrile su 19. paket sankcija protiv Rusije zbog njenog rata u Ukrajini, uključujući zabranu uvoza ruskog ukapljenog prirodnog gasa, saopćilo je dansko predsjedništvo EU-a.

Wall Street Journal je izvijestio da su SAD ukinule ograničenje Ukrajini u vezi s upotrebom nekih dalekometnih raketa koje su joj isporučile zapadne saveznice, što bi omogućilo Kijevu da pojača napade na ciljeve unutar Rusije. Trump je u objavi na društvenim mrežama negirao ovaj izvještaj.

U srijedu je Švedska saopćila da je potpisala pismo namjere o izvozu borbenih aviona Gripen u Ukrajinu, dok evropske vlade nastoje ojačati odbranu Kijeva u ratu koji traje već tri godine i osam mjeseci od početka ruske invazije, bez naznaka skorog završetka.

Ukrajinski piloti su već testirali Gripen u Švedskoj i riječ je o robusnom i relativno jeftinom avionu u poređenju s američkim F-35. Volodimir Zelenski izjavio je tokom posjete švedskom proizvođaču oružja Saab da Ukrajina planira primiti i početi koristiti Gripene sljedeće godine, te da očekuje nabavku najmanje 100 aviona.

Rusija i Ukrajina su se tokom noći međusobno gađale raketama, dok se nad američkim mirovnim naporima nadvio novi val neizvjesnosti.

Nakon mjeseci zastoja u diplomatiji, Putin i Trump su prošle sedmice razgovarali i iznenada najavili samit u Mađarskoj. No, nakon telefonskog razgovora u ponedjeljak između najviših diplomata dviju zemalja, Bijela kuća je sljedeći dan saopćila da Trump nema planove za susret s Putinom u bliskoj budućnosti. Trump je rekao da ne želi uzaludan sastanak, što je, prema Kremlju, i Putin želio izbjeći.


(Vijesti.ba / FENA)