Kako je "mračna flota" tankera pomogla meksičkom kartelu

 Iako je luka uglavnom pristanište za kruzere, jahte i kontejnerske brodove, tog dana desila se neuobičajena operacija - kamioni za prevoz goriva pristigli su u intervalima, a radnici su tokom noći punili njihove rezervoare direktno s broda, bez odgovarajuće infrastrukture za siguran istovar zapaljivih materijala.

Prema informacijama koje je prikupio Reuters, iza ove rizične operacije stoje krijumčari povezani s meksičkim narko kartelima. Dizel je kupljen u Kanadi, a u dokumentima je lažno prikazan kao industrijski lubrikant, čime je izbjegnut porez koji bi iznosio oko sedam miliona dolara. Ključnu ulogu u operaciji imala je američka kompanija Ikon Midstream iz Houstona, koja je organizirala transport i isporuku goriva navodnom kupcu za kojeg meksičke vlasti tvrde da je paravan za jedan od najnasilnijih kartela u zemlji.

Danska kompanija Torm, vlasnik tankera, prekinula je saradnju s Ikon Midstream nekoliko sedmica nakon incidenta. U međuvremenu, Reuters je otkrio da je Ikon Midstream ove godine organizirao najmanje četiri dodatne isporuke dizela u Meksiko koristeći drugi tanker iz iste flote - Torm Louise.

Američke i meksičke vlasti upozoravaju da krijumčarenje goriva postaje glavni izvor prihoda za kartele izvan trgovine narkoticima. Procjenjuje se da ilegalni uvoz dizela i benzina čini trećinu meksičkog tržišta goriva, s godišnjom vrijednošću većom od 20 milijardi dolara. Meksička opozicija tvrdi da je država izgubila i do 10 milijardi dolara zbog izbjegavanja poreza IEPS, nazivajući to najvećim korupcijskim skandalom u historiji Meksika.

Američki senator iz Teksasa Juan Hinojosa upozorio je da su karteli infiltrirali brojne legalne firme duž granice, dok je meksička mornarica pokrenula internu istragu o korupciji u lukama. Ova priča baca novo svjetlo na rastuću prijetnju koju krijumčarenje goriva predstavlja za energetsku sigurnost i vladavinu prava u Sjevernoj Americi.

Osnovna logika krijumčarenja goriva svodi se na izbjegavanje visokih poreza. Meksiko naplaćuje posebnu taksu poznatu kao IEPS na širok spektar proizvoda, uključujući uvozni dizel i benzin. Iako je Meksiko veliki proizvođač sirove nafte, zbog zastarjele rafinerijske infrastrukture prisiljen je uvoziti gotova goriva. Krijumčari izbjegavaju ovu taksu koja može iznositi i do 50 posto vrijednosti tereta, tako što lažno prijavljuju gorivo kao druge naftne derivate koji su oslobođeni poreza.

Prema američkim i meksičkim zvaničnicima, krijumčari koriste fiktivne kompanije, falsificirane dokumente i mito kako bi prošli carinske kontrole. Teret se često istovara na neadekvatnim lokacijama, van zvaničnih morskih terminala, što omogućava brzu distribuciju bez nadzora.

Krijumčareni dizel se potom prodaje po sniženim cijenama hiljadama neregistriranih pumpi, fabrikama i rudnicima širom Meksika. Benzin završava na nebrendiranim benzinskim stanicama. Karteli također kradu gorivo i sirovu naftu direktno iz državne naftne kompanije Pemex, a dio toga završava čak i na američkom tržištu, uz pomoć korumpiranih uvoznika.

Tanker Torm Agnes je, prema sedam izvora, prevozio dizel iz Kanade, ali je po dolasku u Meksiko teret na papiru postao petrohemikalija za proizvodnju industrijskih maziva. Da je dizel bio pravilno prijavljen, bio bi oporezovan s gotovo sedam miliona dolara. Umjesto toga, zbog lažne deklaracije, porez je izbjegnut.

Torm Agnes je samo jedan od nekoliko tankera koji su u posljednje vrijeme koristili ovu taktiku. Prema dokumentima sigurnosnih službi koje je Reuters pregledao, šema uključuje više brodova, kompanija i državnih aktera. Gubitak prihoda za Meksiko procjenjuje se na gotovo četiri milijarde dolara u 2024. godini, dok opoziciona stranka PAN tvrdi da je cifra bliža 10 milijardi dolara.

Kompanija Ikon Midstream je na deklaracijama navela da svih pet pošiljki predstavljaju aditive za maziva koji nisu podložni IEPS porezu. Na američkim izvoznim tovarnim listovima za dvije pošiljke brodom Torm Louise, proizvod je također deklarisan kao mazivo, navodi Kpler, pomorski podatkovni servis sa sjedištem u Briselu.

U Meksiku, kompanija Intanza iz Monterreya bila je primalac tereta s broda Torm Agnes. Meksičke vlasti sumnjaju da je Intanza paravan za kartel Jalisco Nueva Generación (CJNG), prema tri sigurnosna izvora i dokumentu koji povezuje kartel s krijumčarenjem goriva. Ime Intanza ponovo se pojavilo nakon što su meksičke vlasti 21. marta zaplijenile tanker Challenge Procyon u luci Tampico. Intanza je 27. marta podnijela zahtjev sudu u Tamaulipasu za oslobađanje tereta, tvrdeći da je riječ o mazivima, ali je sudija odbio zahtjev. Ministar sigurnosti Omar García Harfuch objavio je 31. marta da je na brodu pronađeno 10 miliona litara dizela.

Prošlog mjeseca, García Harfuch je zapljenu nazvao jednom od najvećih u historiji i najavio hapšenje 14 osoba, uključujući poslovne ljude, bivše carinske službenike i aktivne i penzionisane pripadnike mornarice.

Krađe goriva iz Pemexa traju decenijama, ali kako je trgovina rasla, uključili su se i karteli. CJNG je, prema sigurnosnim izvorima, postao vodeći akter u krijumčarenju goriva i sirove nafte. Kartel, čije je sjedište u saveznoj državi Jalisco, proširio je operacije širom Meksika, posebno u sjevernoj državi Tamaulipas, preko puta granice s Teksasom. CJNG je jedini kartel koji trenutno koristi tankere, a vlasti su prvi put otkrile ovu taktiku oko 2020. godine. Prelazak s kamiona i vozova na tankere pokazuje visoku poslovnu sofisticiranost i logističku moć, rekla je Marisol Ochoa, stručnjakinja za organizirani kriminal.

Od septembra 2024. godine, američko Ministarstvo finansija (OFAC) uvelo je dvije runde sankcija protiv desetina meksičkih državljana i kompanija povezanih s CJNG-om. Bivši visoki zvaničnik OFAC-a Greg Gatjanis rekao je da je zapanjen brojem kompanija uključenih u šemu, uključujući benzinske pumpe, transportne firme, firmu za 3D štampu i pekaru.

Trumpova administracija je u februaru označila nekoliko meksičkih kartela, uključujući CJNG, kao strane terorističke organizacije, čime je olakšano procesuiranje pojedinaca i firmi koje s njima posluju. U maju su otac i sin iz Utaha James Lael Jensen i Maxwell Sterling Jensen, optuženi za pranje novca i pružanje podrške označenoj terorističkoj organizaciji. Vlasti tvrde da su sarađivali s CJNG-om u krijumčarenju sirove nafte u SAD.


(Vijesti.ba / FENA)