Vještačka inteligencija smanjuje opterećenje sudova, poboljšava odlučivanje, ali ključna je etika

V.d. predsjednika Suda BiH Minka Kreho podsjeća da su Evropski dan pravde ustanovili Vijeće Evrope i Evropska komisija 2003. godine i obilježava se širom Evrope 25. oktobra.

- Za Sud Bosne i Hercegovine koji je u ovom izazovnim vremenima nastoji da odgovori na sve složene zahtjeve pravne sigurnosti, javnog povjerenja i institucionalne stabilnosti, Evropski dan pravde je prilika da još jednom pokaže svoju posvećenost nezavisnosti, odgovornom i profesionalnom djelovanju – izjavila je Kreho.

Naglašava da je Sud BiH odlučio da Evropski dan pravde obilježava dva dana s dvije ciljne aktivnosti, vođeni entuzijazmom i zajedničkim angažmanom studenata, koji borave u posjeti toj instituciji i zaposlenika Suda.

- Današnji događaj posvećujemo temi koja simbolizira spoj tradicije i savremenosti, vještačkoj inteligenciji i pravosudnom sistemu, kao i svemu onome što nam primjena vještačke inteligencije nosi u vremenu koje dolazi. Tema vještačke inteligencije možda na prvi pogled izgleda futuristički, ali je u stvarnosti već duboko prisutna u pravosudnom sistemu širom svijeta – kazala je Kreho.

Članica CEPEJ-a u BiH, sutkinja Vrhovnog suda FBiH Svjetlana Milišić Veličkovski napominje da je cilj obilježavanja Evropskog dana pravde približavanje pravde i pravosuđa građanima, informisanje o njihovim pravima, ali i promocija aktivnosti koje se preduzimaju u oblasti pravosuđa, a samim tim i jačanje povjerenja građana u pravosudni sistem.

- Evropski dan pravde simbolizuje jedan pristup pravdi kojem teže moderni evropski sistemi. To je pravosuđe usmjereno na čovjeka. Ovakav pristup pravdi i pravosuđu podrazumijeva da se pravosudni sistem gradi rukovodeći se potrebama, pravima i iskustvima ljudi, a ne samo fokusirajući se na zakone, institucije i sudske postupke – izjavila je Milišić Veličkovski.

Podvukla je da pravosudne institucije koriste vještačku inteligenciju za različit spektar aktivnosti, kako za analize odluka, prevođenja govora u pisanju teksta, analize i sažetke velikih količina teksta, izvlačenje ključnih podataka iz tipskih predmeta, ali i za automatizovano pružanje pravnih informacija, analizu sudske prakse, pa čak i za podršku u donošenju odluka.

- Vještačka inteligencija smanjuje opterećenje sudova, poboljšava odlučivanje, ali ključno da se razvoj i primjena vještačke inteligencije u pravosuđu temelji na osnovnim etičkim principima koje je postavio pravosudni sistem. To su poštivanje osnovnih prava, nediskriminacija, kvalitet i sigurnost, transparentnost i različitost, kao i korištenje vještačke inteligencije pod kontrolom i pod nadzorom čovjeka. Dakle, ne smijemo dopustiti da vladavina prava postane vladavina algoritma – dodala je.

Glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić napominje da postoje objektivna ograničenja između javnih interesa i prava koje imaju osumnjičeni ili optuženi u predmetima, zbog čega se ponekad određene aktivnosti Tužilaštva Bosne i Hercegovine smatraju nedovoljno transparentnim.

- Nije moguće biti transparentan u predmetima koji su u fazi istrage jer je istraga po svojoj prirodi takva, za razliku od glavnog pretresa koji je javan i gdje svaki građanin Bosne i Hercegovine i šire može da dođe i da prati suđenja. Iz tih razloga ponekad se Tužilaštvo Bosne i Hercegovine kritikuje da nije dovoljno otvoreno prema javnosti, ali to je jednostavno ograničenje objektivne prirode koje je potrebno kako bismo mi zaštitili integritet naših istraga – rekao je Kajganić.

Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Sanin Bogunić podsjeća da je BiH kao članica Vijeća Evrope obavezna u zadnjoj sedmici oktobra svake godine obilježiti Evropski dan pravde.

- Mi kao članica evropske Komisije za efikasnost pravosuđa pokušavamo da idemo u korak sa evropskim zemljama i da ispunimo standarde koji se od nas traže. U bh. pravosuđu je u toku aktivna stručna debata, gdje su centralne figure tužioci i sudije, odnosno čovjek – podvukao je Bogunić.



Ministar pravde BiH Davor Bunoza je rekao da nakon skoro tri godine njegovog mandata može biti zadovoljan što su usvojeni zakoni koji u BiH nisu mogli biti usvojeni desetljećima.

- To je veoma bitno na našem evropskom putu. Međutim, oblast kojom nisam zadovoljan je digitalizacija naših sistema. BiH je još 2006. donijela Zakon o elektronskom potpisu, ali mi još uvijek koristimo papir i nadam se da ćemo to uskoro promijeniti – rekao je Bunoza.

Osvrnuo se i na ulazak vještačke inteligencije u bh. pavosuđe, za šta je kazao da je donijelo mnoge benefite kada je u pitanju efektivnost rada u pravosudnim institucijama, ali i izazove etičke prirode.

- U Ministarstvu smo svjesni da ćemo morati donijeti zakonska rješenja koja će se odnositi na vještačku inteligneciju. Ja sam se uz pomoć vještačke došao do zaključka da mi u BiH donosimo stroge i zahtjevne zakone. Kada budemo digitalno transformirali naše društvo, čovjek je onaj koji na kraju mora donositi ključne odluke – napominje Bunoza.

Dodao je da je za nastavak evropskog puta BiH potrebno usvojiti cjelokupan zakon o VSTV-u, zakon o sudu i da se imenuje pregovarač. Kako je kazao, na zakonu o VSTV-u se radi aktivno i skoro je završen i uvjeren je da ako bude dovoljno političke mudrosti i volje, ova dva zakona bi mogla biti usvojena do kraja godine.


(Vijesti.ba / FENA)