
Svaki stanovnik Srbije dnevno proizvede oko kilogram i po otpada, što znači da se godišnje nakupi više od tri miliona tona smeća.
"Najveći problem je što donosioci odluka ne shvataju posljedice neuređenog sistema. Otpad nas direktno truje, a nečinjenjem stvaramo katastrofu za buduće generacije", rekao je za Radio-televiziju Srbije (RTS) Igor Jezdimirović, predsjednik udruženja Inženjeri za zaštitu životne sredine.
Samo prošle godine izbilo je više od 2.100 požara na deponijama, u prosjeku je svakog dana gorjelo najmanje šest njih. Novi Zakon o upravljanju otpadom, smatra Jezdimirović, neće donijeti promjene jer se ne primjenjuje ni postojeći. Trećina općina uopće ne poštuje osnovne zakonske obaveze, a kazne su simbolične - od 25 do 50 hiljada dinara, odnosno od 213 do 425 eura.
"Veća je šansa da budete kažnjeni zbog nevezanog pojasa nego zbog nemanja plana za otpad", dodaje.
Direktor Centra za cirkularnu ekonomiju Siniša Mitrović rekao je da građani žele razdvajati otpad, ali da država nije osigurala infrastrukturu.
"Otpad danas ruši lokalne vlasti, od Užica do Kragujevca. Ljudi se bore za čist zrak i vodu, a to će postati i političko pitanje broj jedan“, kazao je Mitrović.
Stručnjaci poručuju da bi se 98 posto otpada moglo ponovo iskoristiti, ali nedostaje ulaganja i volje. Dok institucije spavaju, Srbija tone pod vlastitim smećem, zaključili su.
(Vijesti.ba)