
Urinarne infekcije (UTI) spadaju među najčešće bakterijske infekcije na svijetu.
Procjenjuje se da svake godine oko 400 miliona ljudi ima neku vrstu infekcije urinarnog trakta, a čak polovina žena će je doživjeti barem jednom tokom života.
Razlog zbog kojeg žene češće obolijevaju od muškaraca leži u anatomiji – njihova uretra je kraća, pa bakterije, najčešće Escherichia coli (koja se normalno nalazi u crijevima), lakše dospijevaju do bešike. Žene u postmenopauzi posebno su ugrožene jer sniženi nivo estrogena narušava prirodnu ravnotežu bakterija u vaginalnom području, što povećava rizik od infekcije.
Infekcije urinarnog trakta mogu zahvatiti uretru, bešiku, pa čak i bubrege. Simptomi obično uključuju peckanje ili bol tokom mokrenja, učestalu potrebu za mokrenjem, mutan ili krvav urin, bol u donjem dijelu stomaka i osjećaj umora. Kod starijih osoba simptomi mogu biti zbunjenost ili promjene raspoloženja, dok se kod djece može javiti povraćanje ili mokrenje u krevet.
U blažim slučajevima infekcija može proći sama od sebe, ali se obično liječi antibioticima. Problem je što su mnoge bakterije postale otporne na lijekove, pa ljekari i istraživači sve češće traže alternativne metode liječenja i prevencije. Neke žene osjećaju i sram zbog ovih problema, jer se infekcija ponekad pogrešno povezuje sa seksualnim prenosom, što dodatno otežava traženje pomoći.
Iako urinarna infekcija nije zarazna bolest, seksualni odnos može povećati rizik njenog nastanka jer bakterije mogu dospjeti u uretru. Zato se preporučuje mokrenje odmah nakon seksa, kako bi se bakterije isprale.
Za postavljanje dijagnoze obično se koristi analiza urina, tzv. urinokultura, kojom se utvrđuje prisustvo bakterija i njihova osjetljivost na antibiotike. Ipak, neki ljekari ističu da rezultati ponekad ne odražavaju u potpunosti stanje pacijentice, pa je važno uzeti u obzir i simptome i opštu anamnezu.
Kada su infekcije česte ili se stalno vraćaju, ljekari mogu preporučiti nisku dnevnu dozu antibiotika, vaginalni estrogen ili lijek metenamin hipurat, koji djeluje kao antiseptik urina.
Prevencija urinarnih infekcija podrazumijeva jednostavne, ali važne higijenske navike:
brisanje od naprijed prema nazad nakon korištenja toaleta,
pranje genitalne regije vodom prije i poslije seksualnog odnosa,
mokrenje nakon seksa,
redovno mijenjanje vlažnog donjeg rublja ili pelena,
pijenje dovoljne količine tečnosti tokom dana,
nošenje pamučnog donjeg veša.
Sok ili ekstrakt brusnice kod nekih žena može smanjiti rizik od ponovnih infekcija.
Kod hroničnih infekcija, koje traju duže vrijeme i često se vraćaju, istraživanja pokazuju da bakterije mogu opstati skrivene unutar ćelija bešike ili ispod sloja sluzi koji ih štiti od antibiotika i imunog sistema.
Zbog toga se hronične infekcije teško liječe i zahtijevaju dugotrajniji i pažljiviji pristup.
Urinarne infekcije, iako često blage, mogu značajno utjecati na kvalitet života i psihičko stanje žena. Stručnjaci zato naglašavaju važnost redovnih pregleda, brige o ličnoj higijeni i pravovremenog liječenja, kako bi se spriječile komplikacije i smanjio rizik od ponovnog javljanja infekcije.
(Vijesti.ba)