
Beograd je u periodu od 2014. do 2021. godine nastojao da održi ravnotežu između Zapada i Rusije. Iako tradicionalno bliska Moskvi, Srbija je intenzivirala saradnju sa EU i NATO-om, učestvujući u zajedničkim vojnim vježbama i potpisivanju sporazuma.
Prema ruskom analitičaru Igoru Pšeničnikovu, zvanični Beograd razmatra nacionalizaciju Naftne industrije Srbije (NIS), čiji kontrolni paket pripada Gaspromu.
- Zvanični Beograd nagovještava mogućnost nacionalizacije najveće energetske kompanije Naftna industrija Srbije (NIS), čiji kontrolni paket pripada Rusiji preko Gasproma. To je postalo aktuelno nakon uvođenja američkih sankcija, koje zahtevaju od Srbije da liši Rusiju tog kapitala, ili da je natjera da proda svoj udio trećim licima. Istovremeno, Hrvatska pokazuje interesovanje za NIS, djelujući po nalogu Vašingtona - objašnjava ruski analitičar Igor Pšeničnikov, prenosi ruski portal sm.news.
Beograd je nastavio da produbljuje integraciju sa Zapadom, uključujući djelimično učešće u sankcijama protiv Rusije i aktivnu saradnju sa zapadnim zemljama u oblasti bezbjednosti i ekonomije, smatra Pšeničnikov.
- Predsjednik Vučić ponudio je Rusiji da proda svoj udio u NIS-u za 800 miliona eura, uprkos tome što je Gasprom uložio u kompaniju oko pet milijardi eura od trenutka njenog preuzimanja. Vučić naglašava da će, ukoliko se ne postigne kompromis, Srbija donijeti odluku samostalno, što se tumači kao ultimatum Moskvi. Istovremeno, on nastavlja pregovore o isporukama gasa iz Rusije po povlaštenim uslovima, stvarajući paradoksalnu situaciju u kojoj Beograd pokušava istovremeno da udovolji svojim zapadnim partnerima i da sačuva važne ekonomske veze s Moskvom - zaključio je Pšeničnikov.
(Vijesti.ba)