29.10.2025 / 09:19 Svijet - Brisel

Evropska narodna partija ima još dvije sedmice da odluči o strategiji

Evropska narodna partija ima još dvije sedmice da odluči o strategiji
Foto: Agencije
Evropska narodna partija (EPP), politička grupacija desnog centra u Evropskom parlamentu, ima još dvije sedmice da odluči o strategiji koja će odrediti njen rad u naredne četiri godine - da li će ublažiti ambicije i ostati uz tradicionalne partnere iz centra ili će sarađivati s krajnjom desnicom da bi ostvarila svoje ciljeve u smanjenju birokratije.

Dok se vlade u prijestonicama država članica Evropske unije (EU) bore s porastom populizma, a stranke centra nastoje zadržati svoj prostor, evropske političke grupacije suočavaju se s istim izazovom. Neuspjeli pokušaj usvajanja ključnog zakona o smanjenju administrativnih obaveza pokazao je koliko je prostor za djelovanje centra sužen.

Jedan od centrističkih saveznika EPP-a, kopredsjedavajući Zelenih Bas Eickhout, kazao je za Politico da EPP "još uvijek ima izbor između saradnje s krajnjom desnicom, koja želi srušiti Evropu, ili stabilne proevropske koalicije".

Nakon što EPP-ov prijedlog zakona o smanjenju ekoloških izvještajnih obaveza kompanija nije prošao zbog pobune dijela poslanika iz centra-lijevo, grupacija krajnje desnice Patriots for Europe pozvala je EPP da prekine dugogodišnje saveze sa socijaldemokratama (S&D), liberalima (Renew Europe) i Zelenima. Patriotsi traže da se umjesto toga postigne dogovor s njima kako bi prijedlog bio usvojen kada se o njemu ponovo bude glasalo 12. novembra.

- Mislim da su neki članovi EPP-a shvatili da su pogriješili udružujući se s arhitektima Zelenog dogovora - kazala je poslanica Patriotsa Pascale Piera, koja vodi rad na ovom zakonodavnom dosjeu.

Lideri EU vrše pritisak na Parlament da zakon bude usvojen u roku od mjesec dana, da bi Brisel pokazao da je sposoban smanjiti birokratiju za preduzeća i oživjeti usporenu evropsku ekonomiju.

Ova rasprava stavlja EPP pred ključnu odluku: da li će zadržati "cordon sanitaire", nepisano pravilo po kojem se stranke centra ne udružuju s krajnjom desnicom ili će proglasiti da centristička koalicija više ne funkcioniše i okrenuti se saradnji s desnice. Takav potez mogao bi izazvati tektonske promjene u načinu na koji se oduvijek vodila politika u Briselu.

Političke grupacije u Parlamentu duboko su podijeljene oko načina provođenja nove briselske agende pojednostavljenja propisa. Dok stranke desnice traže veliko smanjenje evropskih pravila, posebno ekoloških zakona, koje smatraju uzrokom slabe privredne dinamike - lijeve grupacije nastoje očuvati regulative koje su kreirale u prošlom mandatu.

Evropska komisija je predložila "omnibus zakon" o pojednostavljenju propisa s ciljem da se smanje obaveze izvještavanja kompanija u okviru pravila o održivosti i transparentnosti lanaca snabdijevanja, koji su ključni elementi Evropskog zelenog dogovora. To je prvi u nizu prijedloga koji imaju za cilj smanjenje birokratije i jačanje konkurentnosti tokom drugog mandata predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, vodeće članice EPP-a.

Tokom sedmica koje su prethodile neuspjelom glasanju u Strazburu, EPP je koketirao s grupacijama desnice i krajnje desnice.

Pregovarali su s Patriotsima, grupom Europe of Sovereign Nations (ESN) i konzervativcima iz European Conservatives and Reformists (ECR), da bi pridobili njihovu podršku za zakon. Taj dogovor EPP je zatim pokušao iskoristiti da ubijedi liberale i socijaldemokrate da odustanu od nekih zahtjeva i prihvate velike izmjene zakona. Iako su se liberali i socijaldemokrate na kraju složili, dio socijalističkih poslanika odbio je da glasa za prijedlog, što je dovelo do njegovog odbacivanja.

Glavni pregovarač EPP-a Jörgen Warborn kazao je da je ishod razočaravajući i poručio da je sada na socijalistima da razjasne svoj stav.

Iako centristička koalicija nije uspjela da progura zakon, liberali i socijaldemokrate se nadaju da će EPP ostati vjeran centru i učiniti dovoljno ustupaka kako bi pridobio socijalističke glasove.

- Mora postojati tekst o kojem se može glasati i koji ima stabilnu većinu, a ta većina su EPP, S&D, Renew i Zeleni. To mora da se odrazi u konačnom tekstu - kazao je socijalistički pregovarač René Repasi.

Međutim, to nije smjer u kojem desne grupacije žele da stvari idu.

Za Pascale Piera iz Patriotsa, zakon u prvobitnom obliku, dogovorenom s krajnjom desnicom, već ima dovoljno podrške. Kazala je da je iznenađena što je EPP odustao od te verzije.

- EPP neće moći ići više "ulijevo" nego što je već otišao, jer će rasprave biti javne, a njihovo glasačko tijelo čine ljudi koji pažljivo prate stanje ekonomskog sektora - dodala je.

Zvaničnik Parlamenta iz grupe ESN takođe je kazao za Politico da će ta grupacija nastojati da pronađe rješenje koje liči na prvobitni prijedlog.

Kritičari, međutim, upozoravaju na presedan koji bi takav potez postavio. Bivša socijalistička pregovaračica Lara Wolters, koja je napustila funkciju zbog dogovora s desnicom, optužila je EPP za "odbijanje da napravi suštinski politički izbor: da li će po principu sarađivati sa strankama desno ili lijevo od sebe".

Profesor Andreas Rasche iz Poslovne škole Copenhagen kazao je da bi oslanjanje na krajnju desnicu pokazalo strateški smjer EPP-a i postavilo opasan presedan za budući zakonodavni rad.

Dok desni blok u Parlamentu možda može postići privremeni dogovor, Repasi iz S&D-a upozorio je da bi se tekst mogao promijeniti u pregovorima s državama članicama.

Podsjetio je da su, kada je EPP ranije pokušao uz podršku krajnje desnice oslabiti zakon o suzbijanju deforestacije, zemlje EU odbacile takav maksimalistički prijedlog, pa je Parlament morao da popusti.

- Izvjestilac treba imati na umu da mu je potrebna većina i za rezultate trijaloga - kazao je Repasi, misleći na završno glasanje u Parlamentu nakon pregovora s Evropskom komisijom i vladama država članica, prenosi Politico.


(Vijesti.ba / FENA)

Izdvajamo