Do kraja stoljeća pustinja Sahara bi mogla postati zelena

U Sahari padne samo oko 7,5 cm oborina godišnje, što je otprilike desetina onoga što padne u Čikagu, prenosi "ScienceDaily".

Novo istraživanje Univerziteta Ilinoj u Čikagu ukazuje da bi do druge polovine 21. vijeka, rast globalnih temperatura mogao donijeti mnogo više kiše ovom regionu.

Studija, objavljena u časopisu "Climate and Atmospheric Science", predviđa da bi Sahara mogla dobijati do 75 odsto više padavina u odnosu na historijski prosjek.

Slična povećanja predviđaju se i za dijelove jugoistočne i centralno-južne Afrike u scenarijima ekstremnih klimatskih promjena.

Promjene u Africi
Vodeći autor studije Tijeri Ndetacin Taguela, postdoktorand i klimatolog na Fakultetu liberalnih umjetnosti i nauka Univerziteta Ilinoj, kazao je da će "promjene u obrascima padavina uticati na milijarde ljudi, u Africi i van nje".

"Moramo početi da planiramo kako bismo se nosili sa tim promjenama, od upravljanja poplavama do usvajanja biljnih kultura otpornih na sušu", objasnio je on.

Taguela je naglasio da je razumijevanje uticaja porasta temperature na padavine ključno za razvoj strategija prilagođavanja.

Njegovo istraživanje koristilo je skup od 40 klimatskih modela da simulira ljetne padavine u Africi u drugoj polovini 21. vijeka i uporedi rezultate sa historijskim podacima od 1965. do 2014. godine.

Ispitivana su dva klimatska scenarija - jedan sa umjerenim emisijama gasova staklene bašte i drugi sa veoma visokim emisijama.

U oba scenarija, količina padavina širom većeg dijela Afrike raste do kraja vijeka, ali se stepen promjena razlikuje od regiona do regiona.

Pokazalo se da će se padavine u Sahari povećati najviše za 75 odsto, dok bi jugoistočna Afrika mogla dobijati oko 25 odsto više kiše, a centralnojužna oko 17 odsto više.

Nasuprot tome, u jugozapadnom delu kontinenta očekuje se veća suša, uz smanjenje padavina za oko pet odsto.

Dvostruko više padavina
"Projekcije pokazuju da će Sahara dobijati skoro dvostruko više padavina u odnosu na historijski prosjek, što je iznenađujuće za region koji je klimatski izuzetno suv", kaže Taguela.

Iako se većina modela, kako pojašnjava, slaže sa trendom većih padavina, i dalje postoji značajna neizvjesnost u pogledu tačne količine kiše.

"Unapređivanje ovih modela je ključno za povećanje pouzdanosti regionalnih prognoza", rekao je Taguela.

Povećanje padavina uglavnom je povezano sa zagrijevanjem atmosfere.

Više temperature omogućavaju vazduhu da zadrži više vlage, što dovodi do obilnijih padavina u pojedinim regionima.

Promjene u obrascima atmosferske cirkulacije takođe utiču na to gdje i kako kiša pada, pa se neki dijelovi mogu suočiti sa većom vlažnošću, a drugi sa još većom sušom.

"Razumijevanje fizičkih mehanizama koji pokreću padavine neophodno je za razvoj strategija prilagođavanja koje mogu izdržati i vlažniju i sušniju budućnost", naveo je Taguela.

(Vijesti.ba)