Spreman novi zakon o e-trgovini: Kraj sivom tržištu i haosu u online prodaji

Kako saznaje portal Biznis.ba,zakonsko rješenje bi u narednih desetak dana trebalo biti upućeno iz Ministarstva trgovine prema Vladi FBiH, te će nakon što prođe sve procedure biti upućen u parlamentarnu proceduru u formi Nacrta, piše Biznis.ba.

Na njegovoj izradi prethodnih mjeseci su radili svi zainteresovani akteri, od velikih i malih trgovaca, preko inspekcija i potrošača pa sve do organizacija civilnog društva. Zakon je usklađen sa evropskim direktivama ima tri ključna cilja.

Prvi je eliminisati sivo tržište u ovoj oblasti, koje prema analizama inspekcija košta državu između 200 i 300 miliona KM. Drugi je zaštita potrošača, jer najveći broj žalbi i trgovačkih prevara je preko e-platofrmi, a treći povećanje konkurentnosti naših preduzeća.

Između ostalog, zakon tretira i digitalno poslovanje, te u Članu 18. predviđa da: Kada se kao pretpostavka pravne valjanosti i zaključenja ugovora zahtijeva potpis lica, smatra se da taj uslov zadovoljava elektronska poruka potpisana elektronskim potpisom, u skladu sa posebnim propisima.

Osim toga, zakonsko rješenje tretira razne aspekte od same registracije učesnika u kupoprodaji, zaštite potrošača i njihovih prava, do transfera, logistike i kretanja roba

Član 28. (Registar pošiljki dostavnih službi)

Tako je Članom 28. regulisano da se “radi praćenja prometa robe i usluga u elektronskoj trgovini i suzbijanja neregistrovane trgovine, uspostavlja Registar pošiljki dostavnih službi (u daljem tekstu: Registar) za sve pošiljke koje se odnose na elektronsku trgovinu na području Federacije Bosne i Hercegovine“.

Registar vodi i održava Federalno ministarstvo trgovine, koje je u smislu posebnih propisa o zaštiti ličnih podataka kontrolor ličnih podataka.

“Sve dostavne službe koje preuzimaju pošiljke u svrhu dostave obavezne su unijeti podatke o pošiljci u Registar odmah nakon njenog preuzimanja. Prijava u Registar obavezno sadrži najmanje sljedeće podatke: jedinstvenu identifikaciju pošiljke (po mogućnosti u skladu sa GS1 SSCC standardom ili drugim međunarodnim standardom), adresu otpreme i adresu dostave, način plaćanja (gotovina, kartica, elektronski transfer, pouzeće) i vrijednost pošiljke i osnovne podatke o pošiljaocu i primaocu, u obimu neophodnom za identifikaciju, bez navođenja sadržaja pošiljke, i u skladu sa posebnim propisima o zaštiti ličnih podataka.

Pristup Registru imati će samo ovlašteni službenici Federalnog ministarstva trgovine i nadležnih organa (carina, poreska uprava, tržišna inspekcija), u skladu sa posebnim propisima o zaštiti ličnih podataka.

U Članu 29. govori se o polaganju prikupljenog novca od naplate pouzećem.

“Dostavne službe su obavezne sav prikupljeni novac od naplate pošiljki pouzećem položiti na bankovni račun pošiljaoca u roku od tri (3) radna dana od dana naplate, u skladu s propisima kojima se uređuje fiskalizacija prometa i unutrašnji platni promet. Dostavne službe ne smiju isplaćivati prikupljeni novac u gotovinskom obliku, osim u izuzetnim slučajevima predviđenim podzakonskim aktom“, navodi se.

Član 36. reguliše status društvenih mreža u elektronskoj trgovini.

U stavu 1 navodi se da: „Društvena mreža koja omogućava korisnicima funkcionalnost direktne kupovine, naručivanja ili plaćanja robe, usluga ili digitalnog sadržaja putem svojih tehničkih rješenja smatra se elektronskom platformom i podliježe obavezama i odgovornostima propisanim u smislu ovog zakona“.

Drugi stav navodi da „društvena mreža koja omogućava posredno oglašavanje, pregovaranje ili zaključivanje prodaje robe, usluga ili digitalnog sadržaja između korisnika, putem privatnih poruka, komentara, linkova ili drugih komunikacionih funkcionalnosti, smatra se da posreduje u elektronskoj trgovini i obavezna je osigurati da takve aktivnosti budu u skladu s odredbama ovog zakona o transparentnosti, identifikaciji trgovaca i zaštiti potrošača i posebnim propisima koje uređuju oblast trgovine i zaštite potrošača“.

Zakonsko rješenje predviđa i da je društvena mreža obavezna uspostaviti mehanizam prijave i uklanjanja nezakonitog sadržaja, neregistrovanih pružaoca usluga informacijskog društva i obmanjujućih ponuda, te sarađivati sa Federalnim ministarstvom trgovine i nadležnim inspekcijskim organima u postupcima nadzora.

Nema sumnje da Federacija BiH sada ima priliku da, za razliku od regije koja ima ove zakone, a koji su zastarjeli, donese moderan zakon koji će omogućiti unapređenje na tržištu. Nadati se da ovoga puta lobiji koji štite sivo i crno tržište te kojima odgovara neuređen sistem neće biti glasniji u zagovaranju ostanka sadašnjeg katastrofalnog stanja u ovoj oblasti.

(Vijesti.ba)