Zelenski spreman za "pošten rad" sa SAD-om na okončanju rata u Ukrajini

Nekoliko američkih medija izvještava da bi, prema planu, Kijev trebao odustati od dijelova Donbasa na istoku Ukrajine koje još uvijek kontroliše, smanjiti veličinu svoje vojske i obećati da se neće pridružiti NATO-u.

Nije jasno koliko je Ukrajina učestvovala u izradi plana, ali sekretarka za medije Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je da su SAD bile u “ravnopravnom kontaktu s obje strane”.

U odvojenoj izjavi, Zelenskijev ured saopštio je da se Ukrajina “saglasila da radi na odredbama plana na način koji bi donio pravedan kraj rata”.

Prema nacrtu plana, kojeg su u cijelosti objavili Financial Times i Axios, ukrajinska vojska bi bila ograničena na 600.000 ljudi, ali bi evropski borbeni avioni bili stacionirani u Poljskoj.

Plan navodi da će Kijev dobiti “pouzdane sigurnosne garancije”, iako detalji nisu dati.

Nacrt također kaže da će Rusija biti “reintegrisana u globalnu ekonomiju” kroz ukidanje sankcija i poziv Rusiji da se ponovo pridruži G7 — forumu najmoćnijih svjetskih zemalja — čime bi ponovo postao G8.

Ako se u potpunosti potvrdi, zahtjevi u planu djelovali bi kao da idu više u korist Moskve.

Zelenski je rekao da očekuje razgovor s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u narednim danima o prijedlozima, koji također uključuju planove da se Ukrajina odrekne mnogih svojih vrsta naoružanja.

Ali na brifingu u Bijeloj kući, Leavitt je odbacila tvrdnje da plan zahtijeva velike ustupke od Ukrajine, i rekla da ga američki predsjednik “podržava”.

Specijalni izaslanik SAD-a Steve Witkoff i američki državni sekretar Marco Rubio radili su na prijedlogu tiho oko mjesec dana i razgovarali s obje strane “da bi razumjeli na šta bi se te države mogle obavezati kako bi se postigao trajan i održiv mir”, rekla je Leavitt.

“Dobar je i za Rusiju i za Ukrajinu”, dodala je, bez dodatnih detalja. “Vjerujemo da bi trebao biti prihvatljiv objema stranama. I radimo veoma naporno da to ostvarimo.”

Neimenovani visoki američki zvaničnik rekao je za CBS News da je plan “sastavljen odmah nakon razgovora s jednim od najviših članova administracije predsjednika Zelenskog, Rustemom Umerovim, koji je pristao na većinu plana, nakon što je izvršio nekoliko izmjena, i predstavio ga predsjedniku Zelenskom”.

U objavi na X-u, Zelenski je napisao: “Američka strana je predstavila tačke plana za okončanje rata — njihovu viziju. Izložio sam naše ključne principe. Dogovorili smo se da će naši timovi raditi na tačkama kako bi sve bilo iskreno.”

The American side presented points of a plan to end the war—their vision. I outlined our key principles. We agreed that our teams will work on the points to ensure it’s all genuine.

We're geared up for clear and honest work—Ukraine, the U.S., our European and global partners. pic.twitter.com/DscaCBg4vW

— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) November 20, 2025

Izjava je uslijedila nakon sastanka u Kijevu u četvrtak između Zelenskog i visokih američkih vojnih zvaničnika, uključujući sekretara američke vojske Dana Driscolla, načelnika štaba kopnene vojske generala Randyja Georgea i komandanta američke vojske u Evropi generala Chrisa Donahuea.

Uprkos mlakom odgovoru Kijeva na nacrt, Zelenski je rekao da “cijeni napore predsjednika Trumpa i njegovog tima da vrate sigurnost Evropi” – možda način da zadrži američkog predsjednika na svojoj strani uprkos blagom pristupu njegove administracije prema Rusiji.

U svom večernjem obraćanju u četvrtak, Zelenski je rekao da Ukrajini treba “vrijedan mir” i da se “dostojanstvo ukrajinskog naroda” mora poštovati.

Na pitanje da li je Evropa učestvovala u procesu izrade plana, šefica evropske diplomatije Kaja Kallas rekla je: “Ne koliko ja znam.”

“Za bilo koji plan da funkcioniše, potrebno je da ga prihvate i Ukrajinci i Evropljani”, dodala je.

Moskva je umanjila značaj plana, za koji se šuška da sadrži 28 tačaka.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da, iako su postojali “kontakti” sa SAD-om, “nema procesa koji bi se mogao nazvati ‘konsultacijama’”.

Peskov je upozorio da svaki mirovni sporazum mora riješiti “korijenske uzroke sukoba” — frazu koju Moskva koristi kao sinonim za niz maksimalističkih zahtjeva koji su, za Ukrajinu, ravni predaji.

Britanski premijer Sir Keir Starmer rekao je: “Budućnost Ukrajine mora odrediti Ukrajina i nikada ne smijemo izgubiti iz vida taj princip koji stoji iza pravednog i trajnog mira kojem svi težimo.”

Otako je počeo svoj drugi mandat početkom ove godine, Trump je pokrenuo razne inicijative za okončanje rata u Ukrajini, uključujući bilateralni samit s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci, nekoliko posjeta svog izaslanika Witkoffa Moskvi, te niz razgovora sa Zelenskim i drugim zapadnim liderima.

Ali kako se bliži četvrta godišnjica ruske invazije velikih razmjera na Ukrajinu, dvije strane ostaju duboko podijeljene oko toga kako okončati sukob.

Dok je Ukrajina postala vješta u gađanju ruske vojne infrastrukture i energetskih postrojenja dalekometnim dronovima, napadi Moskve na ukrajinske ciljeve se nastavljaju nesmanjenom žestinom.

Kasno u četvrtak, ruski napad na ukrajinski grad Zaporižja ubio je najmanje pet osoba, prema regionalnom guverneru. Nekoliko sati kasnije, rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je presrelo i uništilo 33 ukrajinska drona iznad nekoliko ruskih regiona.

Ranije ove sedmice, najmanje 26 ljudi je poginulo u ruskom napadu raketama i dronovima na stambene blokove u zapadnom ukrajinskom gradu Ternopilju. Još 17 ljudi se vodilo kao nestalo na mjestu napada u četvrtak, rekao je Zelenski dok je izražavao saučešće.

(Vijesti.ba)