Frapantni podaci iz Ministarstva: Delić upozorio na epidemiju lažnih bolovanja

On je naveo podatak da je interna revizija utvrdila da je u prvih šest mjeseci 2025. godine, unutar Ministarstva kojim rukovodi iskorišteno je 1.125 dana, što je oko 12,5 dana po osobi.

Dodaje da su primjetni slučajevi kratkih, često ponavljajućih bolovanja, koja ne prate medicinsku logiku i koja direktno narušavaju kontinuitet i efikasnost rada ministarstva. 

- Zloupotreba bolovanja postala je, nažalost, uobičajena praksa. Toliko uobičajena da danas i poslodavci i radnici traže da se ovo pitanje dodatno uredi zakonom. Ali ovo nije problem samo poslodavaca. Ovo je problem i radnika, posebno onih kojima je bolovanje zaista potrebno, navodi Delić i navodi primjer:

- Nedavno smo primili molbu od grupe žena, onkoloških pacijentica koje se liječe od karcinoma dojke. Traže pomoć i zaštitu, između ostalog i u vezi s bolovanjem. Zbog neodgovornih pojedinaca koji bolovanje koriste kao slobodan dan, one, koje prolaze kroz najteže terapije, često nailaze na nevjericu i prepreke da ostvare pravo koje bi trebale dobiti bez ikakvog pitanja. Njima se ne vjeruje upravo zbog onih koji bolovanje zloupotrebljavaju. 

Delić navodi da su zloupotrebe svima poznatie.

- Od onih koji otvaraju bolovanje pa odlaze na putovanja, onih koji svaki put kad im se nešto ne sviđa, otvaraju bolovanje kao čin prkosa, do onih koji paralelno, dok su na bolovanju rade privatno, na crno. To su situacije o kojima svakodnevno govore poslodavci, radnici, sindikati. U tom začaranom krugu jedni gube povjerenje, drugi gube prava, kaže Delić.

Navodi da tako nastaje problem u oba sektora, i privatnom i javnom.

- U javnom sektoru, svako neosnovano bolovanje direktno uzima sredstva iz budžeta i usporava rad institucija. To se vidi u svakom rješenju koje kasni, u svakoj obavezi koja čeka jer neko “nije na poslu”. Građani to osjećaju kroz sporije procedure, sporije odgovore, sporije usluge. U privatnom sektoru posljedice su još oštrije; pad produktivnosti, pad dobiti, pad povjerenja. Zbog toga poslodavci, nažalost, sve češće odbijaju bolovanja, čak i kada su ona opravdana jer ne vjeruju više nikome. A to najteže pogađa upravo one koji bolovanje zaista trebaju, smatra Delić.

Dodaje da o ovome moramo govoriti otvoreno, ne da bi nekoga napadali, nego da bi pozovali na odgovornost. 

- Da prestanemo tražiti načine kako da uzmemo ono što nismo zaradili. Da bolovanje ne bude doživljeno kao “slobodan dan”. Da zaštitimo one kojima je ono istinski potrebno. Da bismo govorili o problemu, moramo prvo pogledati sebe u ogledalu. Mi smo u Ministarstvu uradili internu reviziju bolovanja. U 2024. godini iskorištena su 2.252 dana bolovanja, što je prosječno 25 dana po zaposlenom, navodi Delić i dodaje:

- Ako je plata naknada za rad, onda rad mora biti ono što tu platu opravdava. U svom radu se vodim istim principom; prvi sam na poslu, prijavljujem se kao i svaki drugi uposlenik, radim isto što očekujem od drugih. Ne tražim ništa više od onoga što se podrazumijeva ugovornom obavezom.

Zaključuje da zloupotreba bolovanja nije samo prevara prema poslodavcu ili državi. 

- To je prevara prema ljudima kojima je zdravlje narušeno, a pravo uskraćeno. I prevara koja se, prije ili kasnije, uvijek vrati onome ko ju je učinio. Ne trebamo poseban zakon da bismo znali šta je ispravno. Trebamo samo više odgovornosti; prvo prema sebi, a onda i prema zajednici u kojoj živimo, zaključio je Delić.


(Vijesti.ba)