Tribina u Zagrebu: Daytonski sporazum između postignuća i izazova

Glavni govornici bili su savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Mate Granić, član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Kasim Trnka i ambasador Republike Hrvatske u Tirani Zlatko Kramarić, saopćeno je iz Hrvatske paneuropske unije.

Na početku skupa u pozdravnom govoru, predsjednik Međunarodne i Hrvatske paneuropske unije Pavo Barišić istaknuo je važnost dijaloga u Bosni i Hercegovini.

„Mir nikada nije lako postići, što vidimo i danas u kontekstu Ukrajine i Bliskog istoka. Upravo Daytonski sporazum može poslužiti kao vrijedan primjer kako se mir uspostavlja i održava unatoč nesavršenostima“, kazao je Barišić.

Predsjednik Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini Asim Kurjak podsjetio je na osnivanje te akademije prije četiri i pol godine, s ciljem povezivanja politike i znanosti te okupljanja ljudi sličnih uvjerenja. Istaknuo je kako je Dayton poticajan povod za ovakvo okupljanje, izrazivši nadu da se nikada neće ukazati potreba za „novim Daytonom“.

Kao izaslanica hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova, sudionicima se obratila Vanda Babić Galić, naglasivši da tribina govori o temi utkanoj u prošlost, sadašnjost i budućnost regije.

Posebno je istaknula ulogu Paneuropske unije u promicanju dijaloga i izgradnji sigurne Evrope.

„Republika Hrvatska ostaje snažno posvećena evropskoj perspektivi cijele regije te vrijednostima koje nas povezuju – miru, stabilnosti i zajedničkoj evropskoj budućnosti“, poručila je Babić Galić.

Izaslanik potpredsjednika Vlade RH i ministarstva branilaca Darko Nekić podsjetio je na važnost Washingtonskog sporazuma kao ključnog preduslova koji je omogućio postizanje Daytona.

Zastupnica u Hrvatskom saboru Zdravka Bušić, koja je bila izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, istaknula je obavezu Hrvatske, kao potpisnice Daytonskog sporazuma, da vodi računa o poštivanju njegovih odredbi, naročito u kontekstu očuvanja konstitutivnosti triju naroda.

Kritizirala je nametnute ustavne izmjene početkom 2000-ih koje su, kako je rekla, dovele do pogoršanja odnosa Bošnjaka i Hrvata te naglasila važnost euroatlantske perspektive kao pokretača ključnih reformi.

„Mir nije samo prestanak rata nego i trajni rad na povjerenju“, zaključila je Bušić.

Bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić podsjetio je na politički kontekst 1991. godine i državničke poteze predsjednika Franje Tuđmana, kao i na složene pregovore koji su prethodili Washingtonskom, a potom i Daytonskom sporazumu. Naglasio je da je bitno sačuvati duh ovog sporazuma te da je neprihvatljivo da jedan narod drugome bira predstavnike, a da su pokušaji preglasavanja i separatizam put prema destabilizaciji.

Ustavni stručnjak Kasim Trnka istaknuo je da je, uprkos manama, Dayton jedan od najuspješnije vođenih američkih mirovnih sporazuma.

Pojasnio je da je u procesu stvaranja ustava BiH puno truda uloženo u postizanje etničke ravnoteže i demokratskih standarda, ali i upozorio na izazove koje donosi koncept konstitutivnosti, vidljive i kroz presude poput Sejdić–Finci.

Ocijenio je da bi otvaranje pregovora s EU bilo značajnije za BiH nego samo članstvo te da istodobno treba osigurati ravnopravnost konstitutivnih naroda i prava ostalih građana.

Ambasador Zlatko Kramarić naglasio je međusobnu upućenost Hrvata i Bošnjaka u Bosni i Hercegovini te istaknuo kako je uspostavljeni mir dragocjen i neprocjenjiv. Pozvao je Evropsku uniju na snažniji angažman prema Bosni i Hercegovini, iznad uskih nacionalnih interesa.

Nakon izlaganja razvila se zanimljiva rasprava u kojoj su mnogi kazali kako je za Bosnu i Hercegovinu važno graditi povjerenje, kojega danas nema u dovoljnoj mjeri, a koji je preduslov svakog dijaloga i gradnje funkcionalne države, navodi se u saopćenju.

(Vijesti.ba / FENA)