
Sud se suočava sa sankcijama i nalozima za hapšenje svojih dužnosnika zbog istraga koje uključuju visoke političke figure, piše AP News.
Devet članova osoblja suda, uključujući šest sudaca i glavnog tužitelja, sankcionirao je američki predsjednik Donald Trump zbog istraga protiv američkih i izraelskih dužnosnika. S druge strane, Moskva je izdala naloge za hapšenje osoblja suda kao odgovor na nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Sankcije su, kako se navodi, utjecale na rad suda u trenutku kada se institucija suočava sa sve većim zahtjevima. Akane je još prošle godine upozorila da sudu prijeti dolazeća Trumpova administracija. Tri sedmice nakon što je po drugi put preuzeo dužnost, Trump je potpisao izvršnu uredbu kojom se uvode sankcije tužitelju Karimu Khanu zbog istraga o Izraelu, bliskom američkom savezniku.
Sud je izdao i nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegovog bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog navodnih ratnih zločina tokom vojne ofanzive Izraela u Gazi, koja je uslijedila nakon smrtonosnih napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine.
Osim vanjskih pritisaka, sud se suočava i s unutrašnjim izazovima. Glavni tužitelj Karim Khan privremeno se povukao sa dužnosti dok traje istraga o optužbama za seksualno zlostavljanje, koje on odlučno poriče. Sutkinja Tomoko Akane jasno je poručila izaslanstvima iz 125 država članica suda: „Nikada ne prihvatamo bilo kakvu vrstu pritiska“.
Predsjednica Skupštine država stranaka, Päivi Kaukoranta, priznala je da istraga o događajima između Khana i jedne saradnice traje duže nego što se očekivalo. „Svjesna sam da su države frustrirane dužinom ovog procesa“, rekla je u svom uvodnom obraćanju. Datum završetka istrage još uvijek nije određen.
ICC je osnovan 2002. godine kao stalni svjetski sud posljednje instance za procesuiranje pojedinaca odgovornih za najteže zločine – ratne zločine, zločine protiv čovječnosti, genocid i zločin agresije. SAD, Izrael, Rusija i Kina su među državama koje nisu članice suda.
Sud djeluje samo kada države ne mogu ili ne žele procesuirati takve zločine na svom teritoriju. Međunarodni kazneni sud nema vlastite policijske snage i oslanja se na države članice za izvršenje naloga za hapšenje.
(Vijesti.ba)