
Maduro je odbio, nakon čega je Trump najavio širenje dosad ograničenih vojnih udara – s gađanja plovila optuženih za krijumčarenje droge na moguće napade unutar Venezuele.
Izvor upoznat s razgovorom tvrdi da je poziv bio posljednji pokušaj izbjegavanja direktnog sukoba, ali pregovori su propali. Maduro je tražio amnestiju za sebe i saradnike, zadržavanje kontrole nad vojskom i dodatno vrijeme za ostavku, što Washington nije prihvatio. Situacija se zaoštrila kada je Trump objavio da je venezuelski zračni prostor “u potpunosti zatvoren”, nakon čega Maduro više nije mogao stupiti u kontakt s Bijelom kućom.
Caracas je odluku nazvao “neprijateljskim činom” i povredom suvereniteta. SAD godinama optužuje Madura i vrh države da vode narkokartel, nudeći desetine miliona dolara za informacije koje bi dovele do njihovog hapšenja. Američke snage već su uništile više od 20 brodova i ubile više desetina osoba koje povezuju s trgovinom narkotika, iako analize ukazuju da većina fentanila dolazi iz Meksika, a kokain preko Pacifičkog okeana.
Napetosti su eksplodirale nakon što je State Department tzv. Kartel Sunca proglasio stranom terorističkom organizacijom, stavljajući Madura u isti pravni okvir kao lidere ISIS-a. Ta oznaka omogućava američkom predsjedniku primjenu AUMF-a – ovlaštenja za upotrebu vojne sile bez formalne objave rata.
Istovremeno, SAD je poslao najveći vojni kontingent u region Kariba u posljednjim decenijama: nosač aviona USS Gerald R. Ford, ratne brodove, podmornicu i F-35 avione. Cilj Washingtona ostaje isti – promjena režima i smanjenje utjecaja Rusije i Kine u naftom bogatoj Venezueli. Ipak, oba Madurova saveznika za sada ostaju po strani zbog vlastitih kriza i izbjegavanja direktnog sukoba s SAD-om.
Stručnjaci upozoravaju da bi kopnena invazija bila komplikovana jer bi se američke snage suočile s milicijama, kolumbijskim gerilcima i dijelom civila naoružanih od strane vlasti. Ipak, većina stanovništva navodno bi podržala svrgavanje Madura, što bi ubrzalo pad vojske.
Velika prepreka Trumpu stiže iz – SAD-a. Prema anketama, Amerikanci se protive vojnoj intervenciji, a Trumpova politička baza odbacuje slanje vojnika u inostranstvo. Zato analitičari procjenjuju da je vjerovatniji scenarij nastavak psihološkog pritiska i eventualni raketni udari, a ne slanje kopnenih trupa, uz nadu da se Maduro povuče ili da ga svrgnu generali.
(Vijesti.ba)