Komšić u Domu parlamenta UK: Vi ste naši prijatelji...

Domaćin prijema bila je Međuparlamentarna grupa za Bosnu i Hercegovinu (APPG for BiH), koju su predvodili predsjedavajuća Alicia Kearns i BiH–UK Network.

Prijemu su prisustvovali brojni britanski parlamentarci, članovi All-Party Parliamentary Group for Bosnia and Herzegovina, predstavnici diplomatskog kora, predstavnici bosansko-britanske zajednice, te organizacije koje djeluju na jačanju odnosa Bosne i Hercegovine i Ujedinjenog Kraljevstva.

U svom obraćanju, predsjedavajući Predsjedništva BiH Komšić je naglasio značaj Dana državnosti za historijski kontinuitet i identitet Bosne i Hercegovine, te istakao snažne veze naše dvije zemlje i stalnu podršku Ujedinjenog Kraljevstva Bosni i Hercegovini.

„Dame i gospodo,

na početku želim izraziti zahvalnost za organizaciju ovog događaja, koji ima za cilj obilježiti Dan državnosti Bosne i Hercegovine, kao i tridesetu godišnjicu zaključenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Ovih dana mi u Bosni i Hercegovini obilježavamo dva historijska događaja koji su obilježili i oblikovali živote i sudbine generacija građana Bosne i Hercegovine. To su događaji čiji će se uticaj zasigurno osjećati i u budućnosti, te na sličan način odraziti na buduće generacije.

Bosna i Hercegovina je zemlja koja postoji preko hiljadu godina.

Prvi put se pominje u historijskim dokumentima u 10. vijeku, a pisani dokazi o postojanju bosanske države datiraju iz 12. vijeka.

Dosad je Bosna i Hercegovina bila kraljevina, država pod vlašću Osmanskog Carstva i Austro-Ugarskog Carstva kao corpus separatum, bila je dio Kraljevine Jugoslavije, ravnopravna republika sa ostalim republikama u socijalističkoj Jugoslaviji, a od marta 1992. godine Bosna i Hercegovina je ponovo postala nezavisna država.

Obnova državnosti Bosne i Hercegovine nije se desila 1992. godine. Obnova državnosti moje zemlje desila se 25. novembra 1943. godine, u Drugom svjetskom ratu, usred okupirane Evrope, tokom borbe protiv nacista i kvislinga.

Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a, koji je imao sve elemente parlamenta Bosne i Hercegovine, prisustvovalo je rukovodstvo i članovi Narodnooslobodilačkog pokreta, koji su činili pripadnici svih naroda Bosne i Hercegovine, kao i pripadnici različitih političkih opcija.

Na tom prvom zasjedanju, a potom i na drugom, donesene su odluke kojima je Bosna i Hercegovina definisana kao ravnopravna republika u okviru Jugoslavije, ali je, što je još važnije, definisana suština unutrašnjih odnosa u Bosni i Hercegovini.

Prvim zasjedanjem Bosna i Hercegovina je definisana kao republika ravnopravnih naroda, a drugim su definisana jednaka politička prava svih građana, kao pojedinaca, u budućoj republici.

Kada bismo ušli u detaljniju analizu sadržaja odluka donesenih na ta dva zasjedanja, mogli bismo doći do vrlo interesantnih zaključaka da su odluke prvog zasjedanja imale ideološki osnov u sovjetskom komunističkom modelu uređenja odnosa različitih naroda i etničkih grupa u multietničkim državama, dok odluke drugog zasjedanja o ravnopravnosti građana imaju svoj osnov u demokratskim tradicijama zapadnih zemalja.

Slični principi uređenja odnosa u Bosni i Hercegovini zadržani su i u Dejtonskom mirovnom sporazumu, posebno u Aneksu IV, koji je, zapravo, važeći Ustav Bosne i Hercegovine.

Zašto su takva rješenja nekada funkcionisala u Bosni i Hercegovini, a danas funkcionišu slabo ili nikako, posebno je pitanje.

Kada govorimo o tridesetoj godišnjici zaključenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno o okončanju rata i agresije susjednih zemalja na Bosnu i Hercegovinu, dozvolite da budem pomalo ličan.

Tih dana, kada se Dejtonski mirovni sporazum pregovarao i potpisivao, ja sam, kao pripadnik Armije BiH, bio u snijegu koji je bio toliko dubok da se kroz njega gotovo nije moglo kretati, na položajima na jedinoj planini u Bosni i Hercegovini na kojoj nikada nije bilo ljudskih naselja.

Kada je do nas stigla vijest o završetku rata, prva emocija koju sam osjetio bila je da to nije istina. Nisam mogao vjerovati da je rat završen.

Zato, kada govorimo kritički o Dejtonskom mirovnom sporazumu i rješenjima koja on sadrži, nikada ne smijemo zaboraviti činjenicu da je zaključenje mira imalo uticaj na živote ljudi koji su do tada preživjeli rat i nastavili živjeti u miru.

Taj sporazum nije savršen, čak nije ni pravedan, ali je ipak ostavio otvorenom mogućnost da se može unaprijediti ili čak promijeniti, u skladu s demokratskim principima organizacije država, naročito u oblasti osnovnih ljudskih prava.

Na kraju, moram zahvaliti svim našim saveznicima i prijateljima koji su nam pomagali i u Drugom svjetskom ratu i u zaustavljanju rata u Bosni i Hercegovini krajem prošlog vijeka.

Također, želim zahvaliti svima koji su i danas zainteresovani za Bosnu i Hercegovinu i na taj način nam pomažu da se čuje istina o našoj zemlji, da Bosna i Hercegovina zaista postane demokratska država i društvo, da postane punopravna članica evroatlantskih integracija.

Vi ste zasigurno među njima, među našim prijateljima.

Još jednom, svim građanima Bosne i Hercegovine – sretan Dan državnosti Bosne i Hercegovine!

Mi cijenimo svoju domovinu, kao i mir koji imamo! U današnjem svijetu, to je nešto dragocjeno i veoma značajno!

Hvala na pažnji."

 (Vijesti.ba)