Hrvatska među šest zemalja koje najviše pomažu Ukrajini

"Mi smo istakli činjenicu da smo do sada donirali 14 paketa bilateralne vojne pomoći Ukrajini i već pripremamo 15. paket", rekao je Matošić, koji je predstavljao Hrvatsku na sastanku ministara vanjskih poslova država članica NATO-a.

Gledajući ukupno svaki oblik pomoći, humanitarnu, vojnu, energetsku itd., Hrvatska je među šest zemalja koje su najviše dale u odnosu na svoj BDP, precizirao je Matošić.

Spomenuo je i pomoć  ukrajinskim vojnim ranjenicima i invalidima i razminiranje, gdje Hrvatska koristi svoja iskustva iz Domovinskog rata. Glavne teme sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a bile su Ukrajina i jačanje odbrambenih sposobnosti Saveza.

Matošić je rekao da će Hrvatska do 2030. godine za vojnu opremu izdvajati 3 posto svoga BDP-a. Matošić je rekao da su svi učesnici sastanka dali podršku naporima da se osigura dugotrajan i stabilan mir u Ukrajini, poštivajući njezine granice i suverenitet.

Na pitanje je li i američki predstavnik podržao Ukrajinu u njezinim granicama, Matošić je rekao da su svi koji su učestvovali u raspravi govorili o pravednom i dugotrajnom miru. "Ukrajina je priznata država u svojim granicama i ono što mi kao Hrvatska uvijek ističemo jest da to jednostavno ne smije doći u pitanje, to je međunarodno pravo koje se ne smije kršiti", rekao je, prenosi Hina.

Na pitanje da komentira odsustvo američkog državnog sekretara Marca Rubia s ovoga sastanka, kojega je mijenjao njegov zamjenik Christopher Landau, Matošić je rekao da je to bilo jedno od pitanja koje se postavljalo u smislu jedinstva NATO-a.

"No, ne može se zaboraviti činjenicu da Rubio ima i drugih obaveza, znate da se rješava bliskoistočna kriza, pitanje Venecuele i druga pitanja. Postoje brojne krize u kojima Sjedinjene Države odlučuju", rekao je.

Matošić je rekao  da Rusija kao agresor ne bi smjela biti nagrađena i da treba nastaviti sa sankcijama protiv nje. "Ukrajinci zaista zaslužuju našu pomoć u ovom teškom trenutku, oni zapravo brane granice EU-a i NATO-a i u tom smislu potrebna im je naša pomoć koju trebamo isporučiti", rekao je.

Na sastanku ministara vanjskih poslova članica NATO-a bilo je govora i o zapadnom Balkanu. 

"Ministri mnogih zemalja u svom su govoru iskoristili priliku da govore o zapadnom Balkanu, vrlo osjetljivoj regiji na koju treba obratiti posebnu pažnju. Svi su ukazivali na ranjivost zapadnog Balkana i na izloženost ruskim malignim utjecajima", rekao je Matošić.

Rekao je da je u svom istupu govorio o dva ruska medija, Russia Today i Sputnik, koji aktivno djeluju u Srbiju, a koja su pod sankcijama Evropske unije.

Također je rekao da je prije par dana usko historijsko društvo osnovalo svoj ogranak u Beogradu i da je glavni govornik bio Sergej Nariškin, bliski saradnik Vladimira Putina i šef ruske vanjske obavještajne službe.

Ruski maligni utjecaj vidi se danas i u Bosni i Hercegovini, ali u drugim zemljama zapadnog Balkana. U tom smislu izrazio sam očekivanje da se o zapadnom Balkanu češće govori u NATO-u, da se pripreme dokumenti za ministarski sastanak u proljeće sljedeće godine i za samit koji će se održati u Turskoj, rekao je Matošić.


(Vijesti.ba)