Zemlja na putu prema drugoj najtoplijoj godini u historiji mjerenja

Posljednjih 10 godina bile su najtoplije otkad postoje mjerenja, objavila je ranije ove godine Svjetska meteorološka organizacija.

Podaci Copernicus službe za klimatske promjene potvrđuju da su globalne temperature na putu da premaše 1,5 °C iznad predindustrijskih nivoa – praga koji je postavljen u Pariškom klimatskom sporazumu iz 2015. godine.

Temperature su u prosjeku porasle za 1,48 °C između januara i novembra i “trenutno su izjednačene s 2023. godinom kao druga najtoplija godina u historiji”, navodi se u mjesečnom ažuriranju službe.

“Trogodišnji prosjek za 2023.–2025. na putu je da prvi put premaši 1,5 °C” u odnosu na predindustrijski period 1850.–1900., kada su ljudi počeli sagorijevati fosilna goriva u industrijskim razmjerima, rekla je u izjavi Samantha Burgess, strateška voditeljica za klimu u Copernicusu.

“Ove prekretnice nisu apstraktne – one odražavaju ubrzan tempo klimatskih promjena, a jedini način da se ublaži buduće povećanje temperatura jeste brzo smanjenje emisija stakleničkih plinova”, poručila je Burgess.

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres upozorio je u oktobru da svijet u narednim godinama neće moći zadržati globalno zagrijavanje ispod 1,5 °C.

Studeni među najtoplijima u historiji

Prošli mjesec bio je treći najtopliji novembar otkad se vrše mjerenja, s 1,54 °C iznad predindustrijskih nivoa, prema Copernicusu. Prosječna temperatura zraka na površini iznosila je 14,02 °C.

Takvi postupni porasti mogu izgledati mali, ali naučnici upozoravaju da i oni već destabilizuju klimu i čine oluje, poplave i druge katastrofe žešćim i češćim.

“Mjesec je obilježen nizom ekstremnih vremenskih događaja, uključujući tropske ciklone u jugoistočnoj Aziji, koji su izazvali raširene katastrofalne poplave i gubitak života”, navodi Copernicus.

Za Evropu je to bio peti najtopliji novembar ikada zabilježen, s prosječnom temperaturom od 5,74 stepena.

Dok su istočna Evropa, Balkan i Turska zabilježili neuobičajeno visoke temperature, u Skandinaviji i južnoj Njemačkoj bilo je relativno hladno.

Samo su tri prethodne jeseni u Evropi bile tople kao ova.

Klimatske katastrofe i borba oko fosilnih goriva

Filipine su u novembru pogodila dva uzastopna tajfuna koja su odnijela oko 260 života, dok su Indonezija, Malezija i Tajland bili pogođeni velikim poplavama.

Prosječna globalna temperatura za jesen na sjevernoj hemisferi – od septembra do novembra – takođe je bila treća najviša u historiji, nakon 2023. i 2024. godine.

“Temperature su uglavnom bile iznad prosjeka širom svijeta, posebno u sjevernoj Kanadi, iznad Arktičkog okeana i širom Antarktika”, navodi Copernicus, dodajući da su u sjeveroistočnoj Rusiji zabilježene značajne hladne anomalije.

Copernicus provodi svoja mjerenja koristeći milijarde satelitskih i meteoroloških očitanja na kopnu i moru, a njihovi podaci sežu do 1940. godine te se uspoređuju s globalnim temperaturnim zapisima koji datiraju iz 1850.

Globalne temperature sve su više potaknute emisijama plinova koji zagrijavaju planetu, uglavnom iz fosilnih goriva koja se masovno sagorijevaju od industrijske revolucije.

Države su se na klimatskom summitu UN-a COP28 u Dubaiju 2023. godine dogovorile o postepenom prelasku sa fosilnih goriva, ali su ambicije od tada usporile.

Konferencija o klimi COP30 u Belému u Brazilu završila je prošlog mjeseca dogovorom kojim je izbjegnut novi, eksplicitni poziv na postepeno ukidanje nafte, plina i uglja, nakon prigovora zemalja proizvođača fosilnih goriva.

(Vijesti.ba)