Venecuelanska opoziciona liderica u javnosti nakon dugog skrivanja

U Norvešku je stigla u strogoj tajnosti, a njen dolazak izazvao je snažne emocije među pristalicama koje su je dočekale ispred hotela Grand, gdje im je mahnula s balkona i potom izašla da ih pozdravi, preskačući sigurnosne barijere.

Machado, jedna od najutjecajnijih figura venezuelanske opozicije, nagrađena je za, kako je naveo Nobelov komitet, borbu za “pravednu i mirnu tranziciju iz diktature u demokratiju”. Zbog prijetnji režima i sigurnosnih razloga, nije vidjela svoju djecu gotovo dvije godine. U emotivnom razgovoru za BBC kazala je da prvi put nakon 16 mjeseci može zagrliti svoje najbliže i slobodno komunicirati s ljudima.

Iako je vlada Nicolása Madura prijetila da će je proglasiti bjegunkinjom ukoliko napusti zemlju, Machado je uspjela izbjeći nadzor. Prema navodima Wall Street Journala, iz Venezuele je izašla prerušenа, prolazeći kroz više vojnih kontrola i napuštajući zemlju malim drvenim čamcem, uz pomoć mreže koja pomaže ljudima da pobjegnu iz zemlje. Machado nije negirala ove navode, ali nije željela otkrivati dodatne detalje.

Madurov režim je godinama optužuje za zavjeru, pozivanje na stranu intervenciju i terorizam, dok međunarodna zajednica široko osporava legitimitet prošlogodišnjih izbora, na kojima je Maduro osvojio treći mandat. Machado smatra da se režim ne može tretirati kao “konvencionalna diktatura”, već kao kriminalna struktura finansirana trgovinom drogom i ljudima. Pozvala je međunarodne aktere da pomognu u blokiranju tih tokova.

Nakon dolaska u Oslo, istaknula je da je spremna voditi tranzicioni proces i da je nudila Madurovoj vladi razgovore o mirnoj predaji vlasti, ali su oni to odbili. Predsjednik Nobelovog komiteta Jorgen Watne Frydnes, koji je bio uz nju tokom BBC intervjua, naglasio je da je odgovornost za očuvanje mira na venezuelanskoj vladi.

Machado je potvrdila da se namjerava vratiti u Venezuelu, uprkos opasnostima: “Znam tačno koje rizike preuzimam.” Kako kaže, trenutno je njen zadatak da bude tamo gdje može najviše doprinijeti “borbi za slobodu”, a to je, barem privremeno, Oslo.

Njen dolazak i priznanje izazvali su i političke reakcije u Washingtonu. Dan nakon uručenja nagrade, administracija predsjednika Donalda Trumpa objavila je da je američka vojska zaplijenila tanker u blizini Venezuele, što je dodatno pojačalo tenzije između SAD-a i Madurove vlade. Caracas je potez nazvao piratstvom, dok Washington tvrdi da je riječ o plovilu uključenom u nezakonite operacije podrške “stranim terorističkim organizacijama”.

(Vijesti.ba)