Iranski rijal rekordno pao

Brza devalvacija nacionalne valute dodatno pojačava inflatorne pritiske, dovodeći do rasta cijena hrane, energenata i osnovnih životnih potrepština. Taj trend bi mogao biti još izraženiji nakon nedavnih promjena cijena benzina, koje su već izazvale zabrinutost među građanima. Slabljenje rijala dolazi u trenutku kada su pregovori između Washingtona i Teherana o iranskom nuklearnom programu praktično u zastoju, dok dodatnu neizvjesnost stvara i mogućnost obnove sukoba između Irana i Izraela.

Iranska ekonomija godinama je pod snažnim međunarodnim sankcijama, posebno nakon što je administracija tadašnjeg američkog predsjednika Donalda Trumpa 2018. godine jednostrano povukla Sjedinjene Američke Države iz nuklearnog sporazuma potpisanog 2015. godine. Tim sporazumom Iran je pristao ograničiti zalihe obogaćenog uranija u zamjenu za ublažavanje sankcija, a u tom periodu jedan američki dolar vrijedio je oko 32.000 rijala.

Nakon Trumpovog povratka u Bijelu kuću u januaru, njegova administracija obnovila je politiku takozvanog „maksimalnog pritiska“, dodatno proširujući sankcije usmjerene na iranski finansijski sektor i izvoz energenata. Washington je ponovo počeo sankcionirati kompanije uključene u trgovinu iranskom sirovom naftom, uključujući i prodaju po sniženim cijenama kupcima u Kini.

Dodatni udar na iransku ekonomiju uslijedio je krajem septembra, kada su Ujedinjene nacije ponovo uvele sankcije Iranu u vezi s nuklearnim programom. Te mjere su dovele do ponovnog zamrzavanja iranske imovine u inostranstvu, kao i do obustave međunarodnih transakcija u oblasti trgovine oružjem, što je dodatno ograničilo ekonomski prostor Teherana i ubrzalo pad vrijednosti rijala.

(Vijesti.ba)