Pet godina Muzeja moderne umjetnosti: Nezaobilazno mjesto na kulturnoj mapi Hercegovine

U tom periodu Muzej je realizirao više od 20 domaćih i međunarodnih izložbi, uključujući retrospektivne i tematske kolektivne postavke, koje je posjetilo oko 20.000 ljudi. Osim toga, učestvovao je u organizaciji više od 50 drugih kulturnih i edukativnih programa.

– Muzej moderne umjetnosti je u pet godina prošao izuzetno sadržajan put u vrlo kratkom vremenu, formirao zbirku sa više od 400 umjetnina, okupio umjetnike i stvorio publiku. Organizovan je niz velikih retrospektivnih i studijskih tematskih izložbi umjetnika iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, kao i velike kolektivne izložbe, a najvažniji događaj je učešće na Venecijanskom bijenalu s projektom Mjera mora kao paviljonom Bosne i Hercegovine – kazao je u razgovoru za Fenu direktor Muzeja moderne umjetnosti u Mostaru Marin Ivanović.

Pored izložbene djelatnosti, Muzej moderne umjetnosti može se pohvaliti i brojnim izdavačkim projektima, knjigama, pjesničko-grafičkim mapama, kao i izuzetno aktivnim pedagoškim programom.

– Tu je i istraživački centar sa specijaliziranom bibliotekom koja broji više od dvije hiljade naslova, likovni arhiv te niz drugih manjih aktivnosti koje su realizirane tokom ovih pet godina – ističe Ivanović.

Posebna pažnja posvećuje se i pratećim programima uz izložbe. Organiziraju se predavanja, specijalizirana kustoska vođenja i razgovori s umjetnicima, što posjetiocima omogućava dublje razumijevanje njihovog rada, i to izvan samog čina otvaranja izložbe.

– Kada se izložba otvori i traje 15 dana, praktično ne dobijete ništa. Dok ljudi saznaju da je izložba otvorena, dok se organizuju posjete škola i grupa, izložba se već zatvori. Kada izložba traje dva mjeseca, što mi redovno radimo, tada ima vremena da dopre do svijesti publike – pojašnjava Ivanović.

Muzej je, kako navodi, usvojio evropske standarde u produkciji velikih izložbi i po tom nivou produkcije predstavlja jedinstven koncept u Hercegovini i šire.

– Djelujemo kao veliki muzej, iako smo mali po broju zaposlenih – naglašava Ivanović, dodajući da je Sveučilište u Mostaru glavni finansijer i oslonac svih muzejskih programa.

Govoreći o likovnoj publici u Mostaru, Ivanović ističe da u gradu postoji veliki interes za kvalitetne i sadržajne likovne programe.

– Problem likovne publike vezan je za obrazovni sistem i kurikulum, gdje je likovni odgoj sveden na jedan čas sedmično. Ne stvara se dovoljna osnova da se djeca već u ranoj dobi zainteresiraju za likovnu umjetnost. Zato insistiramo na dječijim radionicama, kako bi djeca, nakon škole, vikendom ili tokom sedmice, imala dodatne sate likovne umjetnosti. Na taj način stvaramo buduću publiku – kaže Ivanović.

Govoreći o planovima za 2026. godinu, Ivanović najavljuje izložbu Antuna Borisa Švaljeka, dugogodišnjeg profesora na Akademiji likovnih umjetnosti, koji će se u januaru naredne godine mostarskoj publici predstaviti s oko 200 radova nastalih u periodu od 1970. do 2000. godine.

Dugoročno, Muzej planira završetak rada na dokumentarnim filmovima o umjetnicima, nastavak edicije grafičko-pjesničkih mapa, organizaciju manifestacije Mostarski dani grafike, koja promovira tradicionalne grafičke tehnike, te dodatno jačanje pedagoških aktivnosti s ciljem približavanja likovne umjetnosti mlađim generacijama.

– Smatram da smo učešćem na Venecijanskom bijenalu pokazali da možemo realizirati velike međunarodne projekte koji su logistički složeni i finansijski zahtjevni, a pritom ostvariti zapažene rezultate. Vjerujem da ćemo u narednom periodu imati barem jedan veći međunarodni projekat godišnje, uz izložbe i aktivnosti važne za lokalnu zajednicu. Muzej mora biti svjestan svoje odgovornosti prema publici i umjetnicima koji ovdje žive i djeluju – poručio je na kraju razgovora direktor Muzeja moderne umjetnosti u Mostaru Marin Ivanović.

(Vijesti.ba / FENA)