Bradara zatražila ocjenu ustavnosti Zakona o Južnoj interkonekciji

Bradara navodi da je zakon sporan zbog povrede Ustava Federacije BiH, konkretno članka IV.A.3.11.(1), smatrajući da su tokom njegovog donošenja prekršene odredbe poslovnika oba doma Parlamenta FBiH, čime je, kako tvrdi, narušen i sam Ustav FBiH.

Ističe da prilikom usvajanja zakona po hitnoj proceduri nisu bili ispunjeni uslovi propisani poslovnicima te da nije postojala neodložna potreba za takvim postupkom. Smatra i da Vlada Federacije BiH nije dala mišljenje o prijedlogu zakona, što je, prema poslovniku Doma naroda, "obavezno".

"Nema osnova za donošenje Zakona po hitnom postupku jer za uređivanje ove materije ne postoji neodložna potreba, a pitanja koja regulira ovaj Zakon ne bi mogla izazvati štetne posljedice po Federaciju BiH“, navodi u zahtjevu.

Naglašava i da je u stenogramu sa sjednice Doma naroda od 16. januara 2025. godine istaknuto kako pitanja uređena zakonom prevazilaze nadležnosti Parlamenta FBiH, jer se odnose na odnose između država Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

Također smatra da je način donošenja zakona predstavljao ozbiljan propust jer uređuje postupke eksproprijacije, privremenog zauzimanja zemljišta, promjene namjene, izdavanja urbanističkih saglasnosti i građevinskih dozvola u više kantona, uključujući Hercegovačko-neretvanski, Srednjobosanski, Zapadnohercegovački i Kanton 10, što podrazumijeva uključenost kantona, lokalnih zajednica i privrednih subjekata.

Bradara navodi i da su zastupnici tekst zakona dobili u posljednjem trenutku, da su amandmani razmatrani bez prethodnog mišljenja Vlade FBiH, kao i da je izostala javna rasprava u koju bi bili uključeni kantoni i općine.

Na kraju traži da Ustavni sud Federacije BiH utvrdi da je sporni zakon donesen suprotno poslovnicima oba doma Parlamenta FBiH, a samim tim i Ustavu Federacije BiH, što bi, ukoliko zahtjev bude usvojen, rezultiralo stavljanjem zakona van snage.

Podsjetimo, američka administracija poručila je da Washington želi ojačati partnerstvo između SAD i BiH i zatražila je odvažno djelovanje za napredovanje ovog ključnog projekta koji će osigurati ekonomsku budućnost BiH.

John Ginkel, otpravnik poslova u Ambasadi SAD u BiH naveo je da je Trumpova administracija spremna brzo djelovati da bi dala podršku Južnoj interkonekciji.

- Sada je na liderima BiH da ovaj vitalni projekat vode naprijed. Radimo zajedno da ovaj projekat dovedemo do kraja - poručio je Ginkel.

(Vijesti.ba)