Trump opozvao 30 diplomata sa ambasadorskih pozicija širom svijeta

Prema navodima dva zvaničnika State Departmenta, šefovi diplomatskih misija u najmanje 29 zemalja prošle sedmice su obaviješteni da će njihov mandat biti okončan u januaru. Zvaničnici su govorili pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti internih kadrovskih pitanja.

Svi opozvani ambasadori imenovani su tokom administracije predsjednika Joea Bidena, ali su u početku ostali na funkcijama nakon promjene vlasti, kada su prve smjene uglavnom obuhvatale političke imenovane zvaničnike. Situacija se promijenila ove sedmice, kada su iz Washingtona počela stizati obavještenja o njihovom skorom povratku.

Iako ambasadori formalno služe po volji predsjednika i obično ostaju na funkciji tri do četiri godine, pogođeni diplomati neće izgubiti posao u vanjskoj službi. Umjesto toga, ponuđen im je povratak u Washington na druge dužnosti, ukoliko to žele.

State Department nije želio komentirati tačan broj opozvanih ambasadora, ali je odluku ocijenio kao standardnu praksu svake administracije. Naglašeno je da je ambasador lični predstavnik predsjednika te da predsjednik ima pravo imenovati osobe koje u potpunosti podržavaju politiku "America First".

Najveći broj promjena zabilježen je u Africi, gdje su ambasadori opozvani iz 13 zemalja: Burundija, Kameruna, Zelenortskih Ostrva, Gabona, Obale Slonovače, Madagaskara, Mauricijusa, Nigera, Nigerije, Ruande, Senegala, Somalije i Ugande.

Azija je druga najpogođenija regija, s promjenama u šest zemalja: Fidžiju, Laosu, Maršalovim Ostrvima, Papui Novoj Gvineji, Filipinima i Vijetnamu.

U Evropi su zahvaćene četiri zemlje – Armenija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Slovačka. Po dvije zemlje obuhvaćene su i na Bliskom istoku (Alžir i Egipat), u Južnoj i Centralnoj Aziji (Nepal i Šri Lanka), kao i na zapadnoj hemisferi (Gvatemala i Surinam).

Medij Politico prvi je izvijestio o ovim opozivima, koji su izazvali zabrinutost među pojedinim američkim zakonodavcima, kao i kod sindikata koji predstavlja diplomate Sjedinjenih Američkih Država. Kritičari upozoravaju da bi nagle promjene mogle utjecati na kontinuitet američke vanjske politike u osjetljivim regijama svijeta.

(Vijesti.ba)