Lakić sumirao godinu i najavio veliki razvojni ciklus

Govoreći o energetici, Lakić se osvrnuo na to da je početkom godine usvojen Zakon o Južnoj gasnoj interkonekciji BiH – Hrvatska, ali da ona nije jedina dimenzija u projektu gasifikacije BiH:

„Svi smo govorili o toj južnoj interkonekciji i ona je na neki način dobila svoju značajnu političku dimenziju. Međutim, ono što je bitno istaći jeste da su pripremljene i druge interkonekcije koje Federaciju BiH dovode u situaciju da se gasifikuje u potpunosti. I ovdje govorimo o zapadnoj interkonekciji koja je povezana sa Republikom Hrvatskom, a tiče se Unsko-sanskog kantona, ali isto tako govorimo i o sjevernoj interkonekciji gdje su uključena dva kantona i Brčko distrikt, mislim na Posavski kanton i Tuzlanski kanton, putem kojih će se u narednom periodu pripremiti gasifikacija ovih kantona, odnosno Brčko distrikta.“, poručio je.

Ministar Vedran Lakić je istakao i to da su formirana tri tima za implementaciju projekta Južne interkonekcije.

“Prvi tim čine politički lideri i to tijelo će odlučivati o sudbini projekta, prvi sastanak bio je u Ambasadi SAD, a novi je zakazan za sutra. Drugi tim okuplja zamjenike političkih lidera i stručnjake koji pripremaju tehničke detalje, dok treći tim djeluje unutar samog Ministarstva. Sve aktivnosti u okviru Južne interkonekcije provodit će se na način da infrastruktura bude spremna za upotrebu hidrogena”, rekao je Lakić.

Lakić je poručio da gas treba postati naredni ključni energent u Federaciji BiH, jer će industriji osigurati povoljniji položaj, a građanima niže troškove režija, posebno u kontekstu postepenog smanjenja dostupnosti uglja u narednim decenijama.

Jedno od najosjetljivijih pitanja u energetici ostaje karbonska taksa, čija bi primjena trebala početi 1. januara 2026. godine. Ministar je upozorio da BiH mora ispuniti preostale uslove.

“Karbonska taksa, čija primjena se očekuje od 1. januara 2026. godine, predstavlja veliki izazov. Potrebno je usvojiti državni zakon o energiji i klimi te mapu puta, koju je Vlada Federacije BiH već potvrdila, dok Vlada RS-a to još nije učinila. Neispunjavanje ovih uslova može ozbiljno ugroziti domaću industriju.“, upozorio je Lakić.

Kada je riječ o rudarstvu, Lakić je ocijenio da se sektor postepeno stabilizira nakon godina nedovoljnog ulaganja i zanemarivanja 

„Osnovni uzrok zbog kojeg je rudarstvo došlo u ovu poziciju jeste nedovoljna investicija u prethodni sigurno deseta godina u rudarski sektor i na neki način maćehinski odnos prema rudarskom sektoru. Jučer je bio dan rudara i vjerujte da tek smo sada, nakon 2.5 godine rada, došli u situaciju da simbolično dobijamo zahvalnice od sindikata rudarskog sektora što nam potvrđuje da smo na ispravnom putu.“, kazao je.



Pojasnio je I na koji način će se sprovesti zatvaranje rudnika Zenica:

„Zatvaramo rudnik Zenica, a sve druge rudnike moramo dignuti s nivou proizvodnje jer nam je vrlo bitno da naše termoelektrane budu namirene, tako kažem, našim ugljem kako bi mogli proizvesti električnu energiju“, naveo je.

„Obezbjeđujemo sve i jednog uposlenika unutar rudnika Zenica da bude na najpravedniji način ili zbrinut ili prekvalifikovan za neko novo radno mjesto, dok na područjima rudnika Banovića i rudnika Kreka dižemo dvije fotonaponske elektrane koje će pokazati pravednu tranziciju na rudarskim poljima koje će proizvoditi električnu energiju iz obnovljivih izvora energije.“, dodao je.

Ministar je posebno izdvojio Rudnik Kreka kao pozitivan primjer, dok je za Banoviće i Kakanj rekao da se, uprkos problemima, vode ozbiljne borbe za stabilizaciju proizvodnje. Naglasio je i važnost Rudnika Banovići i Đurđevik za snabdijevanje Bloka 6 Termoelektrane Tuzla, ključnog za stabilnost energetskog sistema.

U industrijskom segmentu, Lakić je istakao Energoinvest, navodeći da kompanija, nakon promjene uprave, ponovo razvija inženjerski segment i izlazi iz isključive uloge trgovca gasom, uz očekivanje još boljih rezultata u 2026. godini.

Posebno je naglašena namjenska industrija, koja se, kako je rekao, stabilizira i postaje jedan od potencijalnih generatora razvoja Federacije BiH. Kao jedan od najvećih iskoraka naveo je proizvodnju prvog bosanskohercegovačkog drona, razvijenog domaćom pameti i softverom, koji će se u narednom periodu proizvoditi u BNT-u Novi Travnik.

Govoreći o firmi Zrak, ministar je pojasnio da je kompanija, zatečena u stečaju 2023. godine, danas u situaciji da sama isplaćuje plate i doprinose. Zrak je strateški povezan s BNT-om Novi Travnik, a cilj je izlazak iz stečaja kroz očuvanje proizvodnje i reorganizaciju, a ne likvidaciju. Iako prodaja dijela neperspektivne imovine može biti dio stečajnog plana, Lakić je naglasio da Vlada Federacije vodi računa da se ne ugroze proizvodni procesi.

Kao još jedan ozbiljan izazov naveo je firmu Vitezit:

„ Ono što je bitno napomenuti ovdje, a namjenska kada je u pitanju je sigurno i firma Vitezit koja je, nažalost, također otišla u stečaj. U ovome trenutku postavljen je novi stečajni upravnik. Iskreno se nadam da ćemo u narednom periodu i našu ideju o oporavku firme Vitezit makar staviti na sto, jer u prethodnom periodu nismo imali sagovornike kada je ova firma u pitanju.“

Ministar je naglasio i vrlo bitnu informaciju a to je da se cijena električne energije neće mijenjati.

Zaključno, ministar Lakić je istakao da su svi ostvareni pomaci rezultat podrške Vlade i Parlamenta Federacije BiH te poručio da će 2026. godina biti usmjerena na dodatne iskorake i zaokruživanje ključnih ciljeva postavljenih u ovom mandatnom periodu.

(Vijesti.ba)