Da li će Bošnjaci, Srbi i Hrvati biti manjina u BiH 2070. godine?

Upozoravaju demografi komentarišući sve češće hvalisanje nadležnih u Bosni i Hercegovini da smo bogatiji za "toliko i toliko djece iz sedmice u sedmicu", a u stvari ne žele da javnosti prezentuju problem koji je jači od svih sa kojima se suočava BiH - "sve manje rođenih, a sve više umrlih".

Nastavak takvog trenda nedvosmisleno će, naglašavaju, dovesti do toga da za manje od pola vijeka nećemo imati dovoljno radne snage, te da će radna mjesta tada popunjavati migranti iz svih krajeva svijeta, nerijetko sa kompletnim porodicama.

"Bježimo od stvarnosti na način da godišnje gubimo u prosjeku 5.000 građana, a smatra se da to toliko nije strašno. Međutim, to je samo na osnovu negativnog prirodnog priraštaja. Kad se ukombinuje sa gubitkom koji bilježimo u pogledu negativnog migracionog salda, dolazimo do poražavajućeg podatka i činjenice da će građani Bosne i Hercegovine, ako gledamo najnižu projekciju koju su radili iz Populacionog fonda Ujedinjenih nacija, biti manjina u sopstvenoj državi", rekao je za Nezavisne novine Aleksandar Čavić, demograf.

Čavić navodi da bi Bosna i Hercegovina do 2070. godine mogla imati oko 1,2 miliona domaćih stanovnika, dok bi istovremeno broj doseljenih mogao biti približan ili veći. Posebno upozorava na održivost penzionog, zdravstvenog i ukupnog javnog sistema, jer smanjenje obima radne snage direktno ugrožava punjenje ključnih fondova.

"Ako projekcije ostanu ovakve, Bosne i Hercegovina će imati oko 520.000 osoba u radnoj dobi, a nakon isključivanja studenata, osoba sa invaliditetom, njegovatelja i nezaposlenih iz ličnog izbora, realno raspoloživa radna snaga mogla bi pasti na 350.000 do 370.000 ljudi. To je drastično manje od potrebnih 900.000 do 1,2 miliona zaposlenih koliko je potrebno za održiv sistem“, upozorava Čavić.

I sociolog Mirjana Čeko ocjenjuje da javne institucije često selektivnim objavljivanjem kratkoročnih pozitivnih podataka stvaraju privid optimizma, dok se suštinski problem demografskog pada zanemaruje. Kako navodi, riječ je o pokušaju ublažavanja percepcije demografske krize u društvu koje se suočava sa strukturnim smanjenjem broja stanovnika.

(Vijesti.ba)