
Prema planovima, do 2040. godine trećina električne energije u zemlji trebala bi dolaziti iz nuklearnih izvora, čime bi se smanjila zavisnost od fosilnih goriva i povećala stabilnost elektroenergetskog sistema.
Ministar privrede Ante Šušnjar u posljednjih nekoliko mjeseci isticao je da gradnja nuklearne elektrane predstavlja strateški odgovor na nove geopolitičke izazove i trendove, uključujući potrebe za velikim količinama električne energije u eri umjetne inteligencije i klimatskih promjena.
Stručnjaci smatraju da Hrvatska ima tri moguće opcije: gradnju vlastite nuklearne elektrane, razvoj malih nuklearnih reaktora ili izgradnju drugog bloka NE Krško u saradnji sa Slovenijom. Mali nuklearni reaktori spominju se kao najrealnija opcija, a potencijalne lokacije su Tanja kod Erduta i Prevlaka kod Ivanić-Grada.
Političke odluke odrediće konačan smjer razvoja nuklearne energije u Hrvatskoj. U međuvremenu, Hrvatski sabor je već odlučio da će pogone za odlaganje nuklearnog i industrijskog otpada graditi na Trgovskoj gori, uz samu granicu sa Bosnom i Hercegovinom.
Ovaj potez predstavlja prvi ozbiljniji pravni korak ka realizaciji dugotrajnog i skupog procesa gradnje nuklearnih kapaciteta u Hrvatskoj.
(Vijesti.ba)