
Učesnici skupa, među kojima su bili penzionisani vojni zvaničnici, političari i pojedini akademici, iznijeli su tvrdnje da se u Srebrenici nije dogodio genocid, već "ratni zločin", te navodili da je pitanje Srebrenice "politički alat Zapada usmjeren protiv srpskog naroda". Takvi stavovi naišli su na osude dijela stručne i šire javnosti, uz ocjene da doprinose produbljivanju etničkih podjela i onemogućavaju proces pomirenja u regionu.
Među govornicima je bio i izraelski historičar Gideon Greif, čiji su raniji zaključci o Srebrenici široko osporeni u akademskoj zajednici. Ponovio je stav da u Srebrenici nije postojala "namjera uništenja", što je u suprotnosti s presudama Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodnog suda pravde (ICJ), kao i odluka više nacionalnih sudova, koji su utvrdili da je u julu 1995. počinjen genocid nad više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.
Direktor Foruma Mitar Kovač izjavio je da "tvrdnja o genocidu udaljava Srbe i Bošnjake", dok je poslanik stranke "Mi – snaga naroda" Aleksandar Pavić ocijenio da je Srebrenica korištena kao instrument međunarodne politike u "jednopolarnom poretku".
Slične ocjene iznio je i advokat Branko Lukić, tvrdeći da se Srebrenica "politizuje radi kontrole političkih procesa", dovodeći u pitanje presude međunarodnih sudova.
Tvrdnje iznesene na konferenciji, prema kojima je u Srebrenici ubijen "ograničen broj bošnjačkih vojnika", suprotstavljene su brojnim sudski utvrđenim činjenicama o razmjerama zločina, strukturi žrtava, postojanju masovnih grobnica i sistematskom karakteru zločina.
Održavanje ovakvih skupova u Srbiji ponovo je otvorilo pitanje suočavanja s prošlošću i odnosa prema sudski potvrđenim činjenicama, uz upozorenja da negiranje genocida predstavlja uvredu za žrtve i preživjele te ozbiljnu prepreku trajnom miru i pomirenju u regionu.
(Vijesti.ba)