Šefica britanske obavještajne službe: Ove kompanije postale su moćnije od država

Metreweli je istaknula da suvremena tehnologija iz temelja mijenja prirodu sukoba i globalnu stvarnost. Upozorila je da algoritmi društvenih mreža snagom utjecaja već pariraju državama te zaključila kako će ključni izazov 21. stoljeća biti mudrost upravljanja tehnologijom, a ne samo njeno posjedovanje.

Budući da tek nekolicina kompanija kontrolira protok informacija prema javnosti, raste zabrinutost da bi njihovi vlasnici mogli manipulirati komunikacijom radi ostvarivanja vlastitih političkih ciljeva.

Metreweli nije navela konkretne primjere, ali nekolicina američkih kompanija dominira društvenim mrežama, dok Elon Musk kontrolira Starlink, satelitsku mrežu ključnu za ukrajinske vojne operacije. Uz politički utjecaj, ovakvi monopoli posjeduju i golemu ekonomsku moć.

Najavljeno spajanje Netflixa i Warner Brosa vrijedno 82,7 milijardi dolara izaziva zabrinutost da bi streaming-monopol mogao ugroziti kreativne industrije i ograničiti izbor potrošačima.

Stručnjaci i državni regulatori izrazili su zabrinutost zbog ugrožavanja tržišnog natjecanja planiranim spajanjem Netflixa i Warner Brosa. Ističu kako bi dominantan tržišni udio nove grupacije mogao uzrokovati ozbiljne poremećaje.

Zbog planirane akvizicije protiv Netflixa je 9. decembra podignuta tužba kojom se traži blokada postupka. U tužbi se navodi da bi spajanje eliminiralo ključnog konkurenta, platformu HBO Max, a Netflixu osiguralo kontrolu nad franšizama kao što su Harry Potter, DC Comics i Igra prijestolja. Tvrdi se da će to smanjiti konkurenciju, dovesti do rasta cijena i ograničiti izbor sadržaja.

Netflix s druge strane traži da se u analizu tržišta uključe YouTube i TikTok, čime bi se umanjio njihov udio u sektoru. Također tvrde da bi spajanje smanjilo troškove korisnicima kroz uvođenje objedinjene pretplate.

Poremećaji uzrokovani monopolima vidljivi su i u drugim sektorima, poput indijskog zrakoplovnog tržišta koje su nedavno uzdrmali nedostatak pilota i rast cijena.

Zbog neprilagođavanja novim pravilima o odmoru pilota, vodeći avioprijevoznik IndiGo 2. decembra otkazao je hiljade letova, što je izazvalo kaos u prometu. Indijska uprava za civilno zrakoplovstvo (DGCA) upozorila je upravu kompanije na moguće sankcije, dok je vlada pokrenula istragu o uzrocima poremećaja.

Kriza je naglasila rizik dominacije IndiGoa i Air Indije koji zajedno kontroliraju 92 posto tržišta. Zbog manjka konkurencije, cijene domaćih letova u Indiji porasle su za 43 posto u odnosu na 2019. godinu, što je jedno od najvećih poskupljenja u Aziji.

Ekonomisti upozoravaju da monopoli, nastali inovacijama ili kontrolom resursa, ozbiljno ugrožavaju ekonomsku aktivnost gušenjem konkurencije i inovacija. Dominantne kompanije često ograničavaju opskrbu kako bi umjetno održavale visoke cijene, što direktno pogađa potrošače. Max Lawson iz organizacije Oxfam ističe da bi svako dodatno povećanje cijena trebalo zabrinuti javnost, posebno u jeku globalne krize troškova života.

Osim toga, kontrola nad infrastrukturom i podacima omogućuje monopolistima da favoriziraju vlastite interese, čime se podižu prepreke za nove poduzetnike. Guy Standing sa Univerziteta SOAS napominje da takve kompanije koriste ekonomiju obima za smanjenje proizvodnih troškova, ali potom podižu cijene za krajnje korisnike jer nemaju tržišnu konkurenciju. Takva praksa, prema njegovim riječima, osigurava golemo bogatstvo dioničarima na štetu potrošača, što dodatno produbljuje nejednakost u društvu.

U sektoru društvenih mreža, ovakva moć može se iskoristiti i za suzbijanje nepoželjnih mišljenja ili političkih alternativa.

Američka ekonomska istorija obiluje primjerima monopolske moći, poput kompanije Standard Oil Johna D. Rockefellera koja je krajem 19. stoljeća agresivnim snižavanjem cijena uništavala konkurenciju. Sličnu su praksu provodili i željeznički monopoli, koristeći diskriminatorne cijene prijevoza kako bi pogodovali određenim regijama i industrijama.

Suvremeni tehnološki giganti, poput Googlea i Amazona, koriste slične obrasce dominacije. Dok Google putem masovnog prikupljanja podataka oblikuje digitalno tržište i određuje dostupnost informacija, Amazon koristi svoju logističku mrežu za potkopavanje suparnika.

Max Lawson iz Oxfama upozorava da je u posljednja tri desetljeća ekstremna koncentracija moći u tehnološkom sektoru učinila ekonomije neučinkovitima i povećala dohodovnu nejednakost. Guy Standing sa Univerziteta SOAS dodaje kako su moderni monopoli sveprisutni, posebno u informacijskim uslugama. Ističe da bogati pojedinci, poput Elona Muska, danas mogu direktno određivati politički smjer svojih platformi, ali i koristiti golemo bogatstvo za politički utjecaj.

Vlade suzbijaju monopole primjenom antimonopolskih zakona koji regulatorima omogućuju razbijanje dominantnih kompanija na manje jedinice, kao što je bio slučaj s američkim telekomunikacijskim divom AT&T. Osim strukturnih reformi, vlasti koriste visoke novčane kazne zbog nepoštenih cijena te promiču transparentnost i otvorene standarde kako bi smanjile prepreke za ulazak novih kompanija na tržište.

Primjeri takve prakse uključuju tužbe američkog Ministarstva pravosuđa protiv Googlea te kaznu Evropske komisije Appleu uz nalog za otvaranje povezivosti uređaja drugim kompanijama. Akt o digitalnim tržištima (DMA) Evropske unije ide korak dalje, obavezujući dominantne platforme na dijeljenje podataka i interoperabilnost sa sistemima konkurenata.

Max Lawson iz Oxfama ističe da se korporativni titani mogu "skratiti" ili razbijanjem na manje privatne kompanije ili nacionalizacijom, podsjećajući da se povijesni presedan sa Standard Oilom može i mora ponoviti.

(Vijesti.ba)