Protesti širom Irana zbog inflacije: Vlada nudi demonstrantima dijalog

Protesti, u kojima su učestvovali i trgovci iz Velikog bazara u Teheranu, održani su u nedjelju i ponedjeljak, prema navodima iranskih državnih medija. Riječ je o najnovijem valu demonstracija u Islamskoj Republici, gdje su se u proteklim godinama više puta javljali periodi nemira.

Predsjednik Masoud Pezeshkian naveo je u objavi na društvenim mrežama kasno u ponedjeljak da je zatražio od ministra unutrašnjih poslova da sasluša "legitimne zahtjeve" demonstranata. Vladin portparol Fatemeh Mohajerani izjavila je da će biti uspostavljen mehanizam za dijalog koji će uključivati razgovore s vođama protesta.

- Zvanično priznajemo proteste… Čujemo njihove glasove i znamo da oni proizlaze iz prirodnog pritiska koji proizlazi iz opterećenja životnog standarda ljudi - rekla je Mohajerani u utorak u izjavama koje su prenijeli državni mediji.

Iranski rijal je u padu dok ekonomija trpi posljedice zapadnih sankcija, a u ponedjeljak je dostigao rekordno nizak nivo od oko 1.390.000 rijala za jedan američki dolar, prema internet-stranicama koje prate kurs na slobodnom tržištu.

- Na dnevnom redu imamo temeljne mjere za reformu monetarnog i bankarskog sistema te očuvanje kupovne moći građana - napisao je Pezeshkian na mreži X.

Iranski mediji navode da su nedavne vladine politike ekonomske liberalizacije izvršile pritisak na tržište rijala po slobodnom kursu, na kojem građani kupuju stranu valutu.

Godine 2022. Iran su potresli protesti širom zemlje zbog rasta cijena, uključujući cijenu hljeba, osnovne životne namirnice.

U istom periodu i tokom 2023. godine, vjerske vlasti suočile su se s najodlučnijim protestima u posljednjih nekoliko godina, koji su izbili nakon smrti mlade Iranke kurdskog porijekla, Mahse Amini, u pritvoru policije za moral, zadužene za provođenje strogih pravila oblačenja.

Iranske sigurnosne službe su prethodne proteste gušile nasilnim obračunima i masovnim hapšenjima, umjesto dijalogom.

Iran je i dalje pod snažnim međunarodnim pritiskom, a američki predsjednik Donald Trump izjavio je u ponedjeljak da bi mogao podržati novi val izraelskih zračnih napada ako Teheran nastavi rad na balističkim raketama ili bilo kakvom nuklearnom oružanom programu.

Sjedinjene Američke Države i Izrael izvele su u junu 12 dana zračnih napada na iransku vojsku i nuklearna postrojenja, s ciljem da zaustave, kako tvrde, pokušaje razvoja kapaciteta za izgradnju atomske bombe.

Iran tvrdi da je njegov nuklearni energetski program u potpunosti mirnodopski i da nikada nije pokušao izgraditi nuklearno oružje.

(Vijesti.ba)