
U objavi na društvenim mrežama, nakon sastanka u okviru Berlinskog formata (Njemačka, Francuska, Poljska i drugi), von der Leyen je poručila da je pristupanje EU „sigurnosna garancija sama po sebi“. Dodala je da prosperitet slobodne Ukrajine leži u članstvu u EU te da proširenje koristi cijeloj Evropi.
Njene izjave dolaze nakon intenzivne sedmice diplomatskih razgovora između SAD-a, Ukrajine i Evrope. Nakon sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da su sigurnosne garancije „skoro dogovorene“.
Ipak, proces pristupanja EU nosi brojne izazove jer zahtijeva opsežne reforme i jednoglasnu podršku svih 27 država članica. Poseban problem predstavlja veto mađarskog premijera Viktora Orbána, koji smatra da Ukrajina ne ispunjava uslove za članstvo. Evropska komisija, s druge strane, tvrdi da je Ukrajina tehnički spremna za napredak.
Nakon sastanka Berlinske grupe, nizozemski premijer Dick Schoof najavio je da će se „Koalicija voljnih“, predvođena Francuskom i Velikom Britanijom, sastati naredne sedmice.
U međuvremenu, mirovni pregovori su usporeni nakon što je Rusija optužila Ukrajinu za napad na privatnu rezidenciju predsjednika Vladimira Putina, što je Kijev oštro demantovao, nazvavši tvrdnje izmišljotinama. Trump je rekao da mu je Putin prenio te informacije, ali nije naveo da li ih potvrđuju američke obavještajne službe.
Njemački kancelar Friedrich Merz poručio je da mirovni proces zahtijeva iskrenost i transparentnost, uključujući i od Rusije. Trump je izrazio umjereni optimizam, ali priznao da su pitanja teritorijalnih ustupaka, posebno oko Donbasa, i dalje vrlo teška.
Zelenski je izjavio da bi američke sigurnosne garancije trebale trajati najmanje 30 do 50 godina, naglasivši da bi to bila historijska odluka i prekretnica za sigurnost Ukrajine.
(Vijesti.ba)