
Cijene plemenitih metala dostigle su rekordne nivoe potaknute nizom faktora, od geopolitičkih napetosti do očekivanja promjena u monetarnoj politici, piše BBC.
Golemi rast
Cijena zlata ove je godine skočila za više od 60 %, dostigavši historijski vrhunac od preko 3.867 eura po unci. Iako je vrijednost nakon Božića blago pala, na Silvestrovo se uncom trgovalo po cijeni od oko 3.698 eura.
Istovremeno, srebro je također imalo spektakularnu godinu. Cijena mu se na Staru godinu kretala oko 63 eura po unci, nakon što je u ponedjeljak dostiglo nikad viđen nivo od 71,08 eura.
Šta stoji iza rasta?
Ovogodišnji dobici potaknuti su kombinacijom nekoliko ključnih razloga. Investitori su tražili takozvanu imovinu "sigurnog utočišta" zbog zabrinutosti oko globalnih napetosti i ekonomske neizvjesnosti, centralne banke širom svijeta pojačano su kupovale zlato, a tržište očekuje daljnje smanjenje kamatnih stopa.
"Cijene zlata i srebra bilježe značajan rast zbog međuigre nekoliko ekonomskih, investicijskih i geopolitičkih uzročnika", pojasnila je Rania Gule s trgovačke platforme XS.com.
Kao glavni pokretač rasta, dodala je, ističu se očekivanja da će američka centralna banka (Federalna rezerva) ponovno smanjiti kamatne stope tokom 2026. godine. Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, centralne banke su ove godine svojim rezervama dodale stotine tona zlata.
Kineska ograničenja i industrijska potražnja
Daniel Takieddine, suosnivač investicijske kompanije Sky Links Capital Group, kao važne faktore koji su podigli cijenu srebra ističe "ograničenu ponudu i industrijsku potražnju".
Na to je značajno utjecala Kina, drugi najveći svjetski proizvođač srebra, koja je najavila da će ograničiti izvoz ovog plemenitog metala. Kinesko Ministarstvo trgovine u oktobru je objavilo nova ograničenja na izvoz srebra, kao i metala volframa i antimona, kako bi "pojačalo zaštitu resursa i okoliša".
Na tu je objavu na društvenim mrežama reagovao i šef Tesle, Elon Musk, kratkom porukom: "Ovo nije dobro. Srebro je potrebno u mnogim industrijskim procesima."
Ulaganja putem berzovnih fondova
Takieddine također je napomenuo kako su velike količine novca na tržište plemenitih metala stigle putem ulaganja u fondove kojima se trguje na berzi, poznatije kao ETF-ovi, prenosi Index.hr.
ETF-ovi su investicijski paketi kojima se na burzi trguje poput pojedinačnih dionica. Smatraju se praktičnim načinom ulaganja u plemenite metale jer investitori ne moraju fizički posjedovati zlato ili srebro.
Prognoze za 2026. godinu
Stručnjaci očekuju nastavak pozitivnih trendova i u idućoj godini. Gule predviđa da će zlato nastaviti rasti i u 2026., ali "stabilnijim tempom u usporedbi s rekordnim nivoima zabilježenim 2025. godine".
Srebro također ima potencijal za ponovni rast, smatra Takieddine. Ipak, on upozorava da bi "rastovi mogli biti praćeni oštrijim korekcijama."
(Vijesti.ba)