Nakon Madurovog uklanjanja: Šta čeka Venecuelu?

Radi se o najdirektnijoj američkoj intervenciji u Latinskoj Americi od 1989. godine, kada su SAD izvršile invaziju na Panamu i svrgnule vojnog lidera Manuela Noriegu. Mnogi u Washingtonu ovo vide kao veliku pobjedu, posebno unutar tvrde struje Trumpove administracije, čiji su članovi godinama otvoreno zagovarali promjenu režima u Karakasu.

Sjedinjene Države već dugo optužuju Madura da predvodi kriminalnu narko-organizaciju, što on uporno odbacuje. Washington također ne priznaje Madura legitimnim predsjednikom Venecuele nakon izbora 2024. godine, koje su međunarodni posmatrači i opozicija ocijenili neregularnim. Karakas pak optužuje SAD da je stvarni cilj preuzimanje kontrole nad najvećim svjetskim naftnim rezervama.

Ključno pitanje sada nije stav SAD, nego šta slijedi unutar same Venecuele. Pristalice američke intervencije tvrde da bi uklanjanje Madura moglo otvoriti put opoziciji, predvođene dobitnicom Nobelove nagrade za mir Maríom Corinom Machado ili Edmundom Gonzálezom, kandidatom s izbora 2024. godine.

Analitičari, međutim, upozoravaju da situacija neće biti jednostavna. Venecuelanska vojska i paravojne strukture dosad su bile lojalne Maduru, a neki kritičari strahuju da bi direktna američka vojna akcija mogla dodatno destabilizirati zemlju. Vijest o zarobljavanju Madura također može izazvati nemir među njegovim saveznikom i najbližim saradnicima, koji bi sada mogli pokušati očuvati vlastite pozicije u haotičnom prijelaznom periodu.

Nakon Madurovog pada, Venecuela ulazi u najneizvjesniji period u posljednjih nekoliko decenija, s brojnim pitanjima o prijenosu vlasti, sigurnosti, ulozi vojske i dugoročnim posljedicama američke intervencije na čitavu regiju.

(Vijesti.ba)