06.01.2026 / 17:01 Svijet - Prekretnica u Parizu
Evropa nudi sigurnosne garancije Ukrajini, SAD spreman intervenirati
Evropske zemlje trebale bi danas iskazati spremnost na pravno obavezujuće sigurnosne garancije Ukrajini, dok bi se Sjedinjene Američke Države obavezale na "ključnu ulogu" u njihovoj provedbi, uključujući intervenciju u slučaju novog ruskog napada, navodi se u nacrtu zajedničke deklaracije sa sastanka tzv. koalicije voljnih u Parizu.
Koalicija voljnih, neformalna grupa država koje su izrazile spremnost da garantuju sigurnost Ukrajine nakon prekida vatre s Rusijom, sastala se danas u Elizejskoj palati, pod domaćinstvom francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, prenosi HINA.
Sjedinjene Države u Parizu predstavljaju Steve Witkoff, izaslanik Washingtona za pregovore s Moskvom, i Jared Kushner, zet američkog predsjednika i jedan od pregovarača o miru u Ukrajini.
Prema nacrtu deklaracije, evropski lideri proglasit će spremnost na pružanje pravno obavezujućih sigurnosnih garancija Ukrajini. Te garancije uključivale bi i međunarodne snage, koje bi bile podržane američkim kapacitetima.
U dokumentu se naglašava da je sposobnost Ukrajine da se sama brani ključna za njenu budućnost, ali i za širu euroatlantsku sigurnost. Također se navodi da su članice koalicije i Sjedinjene Države „spremne igrati ključnu i blisko koordiniranu ulogu“ u sistemu sigurnosnih garancija.
Nacrt predviđa i uspostavljanje „dugoročnog i pouzdanog“ mehanizma nadzora provođenja primirja, kojim bi predsjedavale Sjedinjene Države uz međunarodno učešće.
Koalicija je, uz podršku SAD-a, dogovorila nastavak vojne pomoći Ukrajini, koja se u dokumentu opisuje kao „prva linija odbrane i odvraćanja“. To uključuje nove pakete vojne pomoći, podršku finansiranju ukrajinskih oružanih snaga te osiguravanje pristupa zalihama naoružanja u slučaju budućih sukoba.
Prema nacrtu, eventualne mirovne snage u Ukrajini bile bi predvođene evropskim zemljama, dok bi SAD doprinosio obavještajnim podacima i logistikom, a u slučaju napada i upotrebom oružanih snaga.
Evropski lideri okupili su se u Parizu u sedmici nakon što su Sjedinjene Države vojnom operacijom u Venecueli uhapsile njenog lidera Nicolása Madura. Nakon te akcije ponovo je otvoreno i pitanje američkog posezanja za Grenlandom, autonomnim ostrvom koje je dio Danske.
Dok su lideri još pristizali u Elizejsku palatu, Francuska, Njemačka, Italija, Poljska, Španija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Danska zajedničkim saopćenjem poručile su da Grenland „pripada njegovim stanovnicima“ te da samo Kopenhagen i Nuuk mogu odlučivati o njegovoj budućnosti.
(Vijesti.ba)
