Evropa ima plan za odbranu Grenlanda: Četiri opcije na stolu

Politički vrh, koji je donedavno ignorisao pojačane izjave američkog predsjednika, sada očajnički traži način kako da ga zaustavi, piše Politico.

Da je situacija alarmantna, potvrđuju i diplomatski izvori iz EU. „Moramo biti spremni na direktnu konfrontaciju s Trumpom“, izjavio je jedan diplomat upoznat s raspravama. „On je u agresivnom modu i moramo biti spremni.“

❕ Denmark Will Shoot First and Ask Questions Later in Case of a U.S. Invasion of Greenland — The Telegraph

Denmark’s Ministry of Defence has confirmed that a 1952 rule remains in force. If foreign troops invade Danish territory — including Greenland — Danish soldiers are… pic.twitter.com/CCHRMimk9W

— NEXTA (@nexta_tv) January 8, 2026

Tenzije su dodatno porasle nakon što je američki šef diplomatije Marco Rubio najavio da će naredne sedmice s danskim zvaničnicima razgovarati o američkoj akviziciji Grenlanda, a Bijela kuća poručila da bi preferirala pregovore, ali ne isključuje ni vojnu opciju.

Kao odgovor, evropski diplomatski napori su se intenzivirali. Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot potvrdio je da je s kolegama iz Njemačke i Poljske razgovarao o zajedničkom evropskom odgovoru. „Ono što je u pitanju jeste pitanje kako Evropa, EU, može biti ojačana da odvrati prijetnje i pokušaje ugrožavanja svoje sigurnosti i interesa“, rekao je Barrot novinarima. „Grenland nije na prodaju niti za preuzimanje… stoga prijetnje moraju prestati.“

Politico je razgovarao s brojnim zvaničnicima, diplomatama i stručnjacima kako bi istražio koje opcije Evropa ima na raspolaganju. Osjećaj nemoći je, navodi Politico, sveprisutan.

„Svi su potpuno zatečeni i nesvjesni čime zapravo raspolažemo“, rekao je bivši danski zastupnik. „Niko zapravo ne zna šta učiniti jer Amerikanci mogu raditi šta god žele. Ali trebaju nam odgovori na ova pitanja odmah. Ne možemo čekati tri, pet ili sedam godina.“

Opcija 1: Potraga za kompromisom

Trump svoju želju za Grenlandom pravda vitalnim sigurnosnim interesima SAD-a te optužuje Dansku da ne čini dovoljno kako bi ga zaštitila od rastuće kineske i ruske vojne aktivnosti na Arktiku. Stoga bi pregovaračko rješenje, koje bi Trumpu omogućilo da se predstavi kao pobjednik, a Danskoj i Grenlandu da sačuvaju obraz, moglo biti najbrži izlaz iz krize.

Bivši visoki zvaničnik NATO-a predložio je da bi Savez mogao posredovati između strana, kao što je to činio u sporovima između Turske i Grčke. Američki ambasador pri NATO-u Matthew Whitaker izjavio je da Trump i njegovi savjetnici ne vjeruju da je Grenland adekvatno osiguran.

„Kako se led topi i kako se otvaraju rute na Arktiku i Visokom sjeveru… Grenland postaje veoma ozbiljan sigurnosni rizik za kopno Sjedinjenih Američkih Država.“ Saveznici stoga razmatraju nove ponude Trumpu, poput ubrzanja odbrambene potrošnje na Arktiku, održavanja više vojnih vježbi i raspoređivanja trupa radi smirivanja SAD-a. Dvojica diplomata spomenula su i mogućnost uspostave šeme „Arktička straža“, po uzoru na postojeće inicijative na istoku Evrope.

Trumpa privlače i golema mineralna nalazišta te potencijalne rezerve nafte i plina. Međutim, vađenje resursa iz negostoljubivog terena izuzetno je teško i skupo. Danski izaslanici godinama su bezuspješno zagovarali evropska ulaganja u Grenland, no sada se, prema riječima jednog diplomata EU-a, taj stav počinje mijenjati.

Opcija 2: Finansijska injekcija Grenlandu

Trumpova administracija otvoreno je podržala grenlandski pokret za nezavisnost, s idejom da bi otok, nakon otcjepljenja od Danske, potpisao sporazum sa SAD-om i bio preplavljen američkim novcem. Iako ne isključuje vojnu silu, Trump insistira da bi Grenland radije preuzeo dobrovoljno. EU i Danska stoga pokušavaju uvjeriti Grenlanđane da im mogu ponuditi bolji dogovor.

Prema nacrtu prijedloga Evropske komisije, Brisel planira više nego udvostručiti svoju potrošnju na Grenlandu od 2028. godine. U sedmogodišnjem periodu potrošnja bi porasla na 530 miliona eura, a otok bi se mogao prijaviti i za dodatna 44 miliona eura iz EU fondova. Podrška, koja je dosad bila usmjerena na socijalnu zaštitu i obrazovanje, proširila bi se i na razvoj kapaciteta za eksploataciju mineralnih sirovina.

„Imamo mnogo, mnogo ljudi ispod granice siromaštva, infrastruktura na Grenlandu zaostaje, a naši resursi se prvenstveno eksploatišu bez dobre dobiti za Grenland, već uglavnom za danske kompanije“, rekao je Kuno Fencker, grenlandski opozicioni zastupnik koji podržava nezavisnost. Atraktivna ponuda Danske i EU-a mogla bi biti ključna da se Grenlanđani zadrže van američkog domašaja.

Opcija 3: Ekonomski protivudar

Od Trumpovog prvog mandata u Evropi se intenzivno razmišlja o sigurnosti bez aktivnog učešća SAD-a. „To je teško, ali je moguće. Ali ne znam da li je iko ozbiljno razmišljao o osiguravanju evropske sigurnosti protiv Amerike. To je jednostavno ludo“, rekao je Thomas Crosbie, američki vojni stručnjak s Kraljevskog danskog odbrambenog koledža.

EU na raspolaganju ima moćan alat – Instrument protiv prisile, svojevrsnu „trgovinsku bazuku“ stvorenu upravo nakon prve Trumpove administracije. Njime se Uniji omogućava da uzvrati na trgovinsku diskriminaciju. Brisel je već prijetio njegovom primjenom, ali je odustao nakon postizanja dogovora. Budući da SAD i dalje nameće carine, EU bi mogao ponovo aktivirati taj mehanizam.

„Imamo izvoz u Sjedinjene Države nešto iznad 600 milijardi eura, a za otprilike jednu trećinu te robe imamo tržišni udio veći od 50 posto i potpuno je jasno da je to i moć u našim rukama“, istakao je Bernd Lange, predsjednik Odbora za trgovinu Evropskog parlamenta. Međutim, ključno je pitanje da li bi Trump ovaj put povjerovao da je EU ozbiljna.

Opcija 4: Slanje vojske

Ako se SAD odluči za vojnu opciju, Evropa bi malo toga mogla učiniti. „Neće preventivno napasti Amerikance… jer bi to bio čin rata“, objasnio je Crosbie. No, prema danskoj stalnoj zapovijedi iz 1952. godine, u slučaju napada na danski teritorij, vojska bi trebala „odmah započeti borbu bez čekanja ili traženja naredbe“.

Jedan diplomat EU-a sugeriše da bi evropske zemlje, na zahtjev Danske, trebale razmotriti slanje snaga na Grenland kako bi povećale potencijalnu cijenu američke vojne akcije. Iako te snage ne bi mogle zaustaviti invaziju, djelovale bi kao sredstvo odvraćanja.

„Mogao bi se stvoriti efekat u kojem imate grupe ljudi koje su fizički na putu, poput situacije na Trgu Tiananmen, što bi potencijalno prisililo američku vojsku da upotrijebi silu ili da se povuče“, rekao je Crosbie. No, upozorava da takva strategija nosi visoku cijenu: „Ovo je potpuno neistraženo područje, ali je sasvim moguće da će životi ljudi biti izgubljeni u pokušaju odbijanja američkog zahtjeva za kontrolu nad Grenlandom.“

(Vijesti.ba)