Trump: Američki nadzor nad Venecuelom mogao bi trajati godinama

Predsjednik Trump rekao je u srijedu navečer da očekuje da će Sjedinjene Države upravljati Venecuelom i eksploatisati njene ogromne zalihe nafte godinama, insistirajući da privremena vlada zemlje — sastavljena od bivših lojalista sada zatvorenog Nicolása Madura — „daje sve što smatraju potrebnim.”

„Samo će vrijeme pokazati”, rekao je, odgovarajući na pitanje koliko dugo će administracija zahtijevati direktan nadzor nad južnoameričkom državom, uz stalnu prijetnju američke vojne akcije od flote brodova stacioniranih uz obalu.

„Ponovo ćemo je izgraditi na vrlo isplativ način“, rekao je Trump tokom gotovo dvosatnog intervjua.

„Koristićemo naftu i uzimaćemo naftu. Snižavamo cijene nafte i davat ćemo novac Venecueli, koji im očajnički treba.“

Trumpove izjave uslijedile su nekoliko sati nakon što su zvaničnici administracije rekli da Sjedinjene Države planiraju efektivno preuzeti kontrolu nad prodajom venecuelanske nafte na neodređeno vrijeme, što je dio trofaznog plana koji je državni sekretar Marco Rubio predstavio članovima Kongresa. Dok su republikanci uglavnom podržali poteze administracije, demokrate su u srijedu ponovile upozorenja da Sjedinjene Države ulaze u produženu međunarodnu intervenciju bez jasnog pravnog osnova.

Tokom intervjua, Trump nije precizirao koliko bi dugo Sjedinjene Države mogle ostati politički nadzornik Venezuele. Bi li to bilo tri mjeseca? Šest mjeseci? Godinu? Duže?

„Rekao bih — mnogo duže“, odgovorio je predsjednik.

Tokom razgovora, Trump je govorio o širokom spektru tema, uključujući smrtonosno pucanje ICE agenta u Minneapolisu, imigraciju, rat između Rusije i Ukrajine, Grenland i NATO, svoje zdravlje i planove za daljnje renoviranje Bijele kuće.

Trump nije odgovorio na pitanje zašto je priznao potpredsjednicu Madura, Delcy Rodríguez, kao novu liderku Venezuele, umjesto da podrži opozicionu liderku Maríu Corinu Machado, čija je stranka vodila uspješnu izbornu kampanju protiv Madura 2024. godine i nedavno osvojila Nobelovu nagradu za mir. Odbio je da komentariše da li je razgovarao s Rodríguez.

„Ali Marco stalno razgovara s njom“, rekao je Trump o državnom sekretaru Rubiju, dodavši: „Mogu vam reći da smo u stalnoj komunikaciji s njom i administracijom.“

Trump takođe nije dao nikakva obećanja o održavanju izbora u Venezueli, zemlji koja je imala dugu demokratsku tradiciju od kasnih 1950-ih do dolaska Huga Chaveza na vlast 1999. godine.

Nedugo nakon što su četvorica novinara New York Timesa sjela s njim, Trump je prekinuo intervju kako bi primio poziv kolumbijskog predsjednika Gustava Petra, nekoliko dana nakon što je zaprijetio toj zemlji zbog njene uloge u trgovini kokainom.

Dok je poziv bio uspostavljen, predsjednik je pozvao novinare da ostanu u Ovalnom uredu i slušaju razgovor, pod uslovom da sadržaj ostane „off the record“. U prostoriji su bili i potpredsjednik JD Vance te Marco Rubio, koji su otišli nakon završetka razgovora.

Nakon razgovora s Petrom, Trump je diktirao pomoćniku objavu za društvene mreže, navodeći da je kolumbijski predsjednik nazvao „da objasni situaciju s drogom“ koja potiče iz ruralnih područja Kolumbije, te da ga je Trump pozvao u posjetu Washingtonu.

Poziv, koji je trajao oko sat vremena, čini se da je ublažio neposrednu prijetnju američke vojne akcije. Trump je rekao da vjeruje kako je „odsjecanje“ Madurovog režima zastrašilo druge lidere u regiji da se usklade. Tokom razgovora s The Timesom, Trump se hvalio uspjehom operacije u kojoj su američke snage upale u jako utvrđeni kompleks u Caracasu i zarobile Madura i njegovu suprugu Ciliu Flores.

Rekao je da je pratio obuku snaga za operaciju, uključujući i izgradnju replike Madurovog kompleksa u vojnom objektu u Kentuckyju.

Predsjednik je kazao da se bojao da bi misija mogla završiti kao „katastrofa JimmyjaCartera“ — misleći na neuspjelu operaciju spašavanja talaca u Iranu 1980. godine.

„Ne znam da li bi Carter pobijedio na izborima, ali sigurno nije imao nikakve šanse nakon te katastrofe“, rekao je Trump.

Pohvalio je uspjeh hapšenja Madura, u operaciji u kojoj je, kako se procjenjuje, poginulo oko 70 Venezuelanaca i Kubanaca, te je uporedio to s „neuspjelim akcijama prethodnih administracija“.

„Znate, niste imali JimmyjaCartera koji razbija helikoptere po pustinji, niti Bidenovu katastrofu u Afganistanu, gdje nisu mogli izvesti ni najjednostavniji manevar“, rekao je, misleći na haotično povlačenje iz Afganistana u kojem je poginulo 13 američkih vojnika.

Trump je rekao da Sjedinjene Države već ostvaruju profit od preuzimanja nafte koja je bila pod sankcijama. Podsjetio je na svoju izjavu od utorka navečer da će SAD dobiti između 30 i 50 miliona barela teške venezuelanske sirove nafte.

Međutim, nije dao vremenski okvir za taj proces, priznajući da će biti potrebne godine da se obnovi zapušteni naftni sektor zemlje.

„Nafti će trebati vremena“, rekao je.

Trump je izgledao mnogo više fokusiran na spašavanje i operaciju nego na detalje o budućnosti Venezuele. Odbio je da kaže šta bi moglo navesti SAD da pošalju trupe na tlo te zemlje.

Na pitanje bi li poslao američke trupe ako mu venezuelanska vlada onemogući pristup nafti, odgovorio je: „Ne bih vam to rekao.“

„Zaista vam to ne bih želio reći, ali prema nama se odnose s velikim poštovanjem. Kao što znate, odlično se slažemo s trenutnom administracijom.“

Izbjegao je odgovor na pitanje zašto nije postavio Edmunda Gonzáleza, kojeg su SAD proglasile pobjednikom predsjedničkih izbora 2024. godine, a koji je bio kandidat opozicione liderke Maríe Corine Machado.

Ponovio je da Madurovi saveznici sarađuju s SAD, uprkos javno neprijateljskim izjavama.

„Daju nam sve što smatramo potrebnim“, rekao je. „Ne zaboravite, oni su nam oduzeli naftu prije mnogo godina.“

Trump se time referisao na nacionalizaciju naftnih postrojenja koje su izgradile američke kompanije. Rekao je da već razgovara s američkim naftnim gigantima o investiranju u venezuelanska polja, ali da su mnogi skeptični zbog rizika da bi se operacija mogla urušiti nakon njegovog odlaska s vlasti ili da bi venezuelanske vojne i obavještajne službe mogle potkopati napore jer su isključene iz profita.

Trump je rekao da bi želio posjetiti Venezuelu u budućnosti.

„Mislim da će u nekom trenutku biti sigurno“, kazao je.

(Vijesti.ba)