Njemačke općine i gradovi pred kolapsom: Rashodi opterećuju budžete

Primjer je Vajzah, mala općina udaljena pola sata vožnje od Štutgarta, koja je nekada bila među najbogatijim u Njemačkoj zahvaljujući porezu na dobit od kompanije Porsche. Po stanovniku, prihod je 2009. godine iznosio oko 20.000 eura. Gradonačelnica je tada ulagala u kulturu, obrazovanje i infrastrukturne projekte, a novac se deponovao kao rezerva za loša vremena.

Međutim, dobra vremena su prošla. Njemačka automobilska industrija prolazi kroz najveću krizu u historiji, a prihodi komuna od poreza na dobit kompanija drastično su pali. Čak i nekada bogate općine ne mogu pokriti svoje rashode.

- Finansije komuna su u dramatičnom silaznom vrtlogu. Ovo je pogubno - upozorava Ralf Špigler, predsjednik Njemačkog saveza gradova i opština.

Komune su odgovorne za mnoge javne usluge: škole, vrtiće, vodosnabdijevanje, odvoz smeća, vatrogasne službe, kulturu, sport i socijalna davanja. Rashodi komuna 2024. iznosili su 400 milijardi eura, a rast troškova za zaposlene i energente dodatno opterećuje budžete. Najveći dio otpada na socijalna davanja, koja su se u posljednjih 20 godina utrostručila. Samo za pomoć djeci, osobama s invaliditetom i integraciju izbjeglica troškovi će do 2027. premašiti 102 milijarde eura.

Gradonačelnici zahtijevaju ravnomjernu raspodjelu finansijske odgovornosti između savezne države, pokrajina i komuna, te uključivanje lokalnih vlasti u proces donošenja zakona. Godišnji manjak novca u komunalnim budžetima 2025. premašio je 30 milijardi eura, dok su lokalni porezi već dostigli granicu prihvatljivosti. Investicije u održavanje škola, vrtića, puteva i drugih javnih objekata ozbiljno su ugrožene – procijenjeno je da je potrebno 218 milijardi eura za obnovu.

Zbog zabrane dugoročnog zaduživanja za tekuće troškove, gradovi pribjegavaju skupim kratkoročnim kreditima, što dodatno opterećuje lokalne budžete.

- Operativna sposobnost na lokalnom nivou ozbiljno je ugrožena, sa ozbiljnim posljedicama po konkurentnost i lokalnu demokratiju - ističe Špigler.

Savezna država i pokrajine najavile su pomoć, uključujući infrastrukturni paket od 500 milijardi eura, od čega bi 60 milijardi trebalo da pripadne komunalnim vlastima. Iako je to značajan iznos, predstavnici komuna smatraju da je daleko od dovoljnog da pokrije postojeće deficitne budžete, prenosi Deutsche Welle (DW).

(Vijesti.ba)