Šehić: Ne čude izborne nepravilnosti u Zvorniku

- Članovi biračkih odbora su u stalnom kontaktu s biračima i oni apsolutno moraju poštovati Izborni zakon BiH i provedbene akte CIK-a. Svi su jednako odgovorni prema zakonu - istakao je Šehić.

On je upozorio da se birački odbori često označavaju kao najslabija karika izbornog procesa, ali da generalizacija i optuživanje svih članova nije ni primjereno ni pravedno.

- Znam iz vlastitog iskustva da postoji veliki broj savjesnih i odgovornih članova biračkih odbora koji profesionalno obavljaju svoju veoma važnu funkciju. Generalizirati i optuživati sve je neprihvatljivo, jer se time obeshrabruju upravo oni koji svoj posao rade pošteno - naglasio je Šehić, dodajući da su mu se mnogi javljali s porukom da više ne žele učestvovati u biračkim odborima zbog tereta kolektivne stigmatizacije.

Govoreći o činjenici da je najveći broj biračkih mjesta na kojima se izbori ponavljaju upravo u Zvorniku, Šehić kaže da ga to ne iznenađuje.

- Zvornik je specifična sredina i već je 2004. godine bio prva izborna jedinica u BiH u kojoj su izbori poništeni na svim biračkim mjestima zbog ozbiljnih nepravilnosti. Tada sam bio predsjednik CIK-a i direktni svjedok tadašnjih dešavanja - falsifikovani su potpisi. Zapravo, to su bile valovite linije, a korišteni su neiskorišteni glasački listići za popunjavanje određenih političkih favorita. Takvih listića smo izbrojali više od 3.000. Osim toga, izlaznost je na nekim mjestima bila i do 95 odsto - podsjetio je Šehić.

Prijevremeni izbori za predsjednika RS biće ponovljeni na 53 od ukupno 83 biračka mjesta u Zvorniku na kojima je registrovano oko 67 odsto birača.

Prema riječima Šehića, iako članovi biračkih odbora snose značajan dio odgovornosti, ključni generator izbornih nepravilnosti su političke stranke.

- Političke stranke i dalje predlažu predsjednike i potpredsjednike biračkih odbora, zbog čega uvijek postoji sumnja u regularnost procesa. Zato je neophodno hitno uvođenje novih tehnologija – skenera i biometrijske identifikacije – koje bi u velikoj mjeri spriječile zloupotrebe na sam dan izbora - smatra Šehić.

Kada je riječ o izlaznosti na ponovljenim izborima, on ne želi da iznosi prognoze, ali upozorava na pogrešna tumačenja zvaničnih podataka.

- Zvanična izlaznost na prethodnim izborima iznosila je 35,8 odsto, ali birački spisak uključuje i građane koji žive van BiH, a mali broj njih se prijavio za glasanje putem pošte u novembru na prijevremenim izborima za predsjednika. Ako uzmemo u obzir da su glasali uglavnom oni koji žive u RS, stvarna izlaznost među tim biračima je znatno veća - pojasnio je.

Za provođenje ponovljenih prijevremenih izbora trebalo bi da bude obezbijeđeno 600.000 KM iz budžeta institucija BiH. Na tim izborima prava glasa ima ukupno oko 85.000 registrovanih birača.

Riječ je o biračkim mjestima u Prijedoru, Laktašima, Banjoj Luci, Doboju, Stanarima, Loparama, Ugljeviku, Osmacima, Zvorniku, Vlasenici, Bratuncu, Nevesinju, Gacku, Rudom, Bileći, Milićima i Brčkom.

Nakon Zvornika, najviše nepravilnosti je utvrđeno u Doboju, gdje je sporno 31 biračko mjesto na kojima je registrovano 17.764 birača. U Laktašima će biti ponovljeni izbori na 24 biračka mjesta na kojima je registrovano više od 17.000 birača s pravom glasa, odnosno oko 50,5 odsto njih.

Srpska demokratstka stranka je odmah poslije održanih prijevremenih izbora za predsjednika RS tražila da se u potpunosti ponište izbori u Zvorniku, Doboju, Laktašima i Bratuncu zbog nepravilnosti, ali je CIK odbio.

Aleksandra Pandurević za Fenu tvrdi da je u Zvorniku “patentiran način izborne krađe koji je preuzet u Doboju”.

- U tome učestvuju članovi biračkih odbora iz svih političkih stranaka zbog određenih ličnih interesa. Mi smo i 2018. godine podnosili krivične prijave zbog krađe na izborima, a članovi biračkih odbora neka dobro razmisle da li žele da idu u zatvor - kaže Pandurević.

Kandidati za predsjednika RS su Siniša Karan (SNSD), Branko Blanuša (SDS), Dragana Đokanović, Nikola Lazarevića, Igor Gašević i Slavko Dragičević.

Na osnovu prebrojanih glasova, a prije poništenja izbora za 136 biračka mjesta, u novembru je za predsjednika RS pobijedio Siniša Karana koji je imao 9.577 glasova razlike u odnosu na Branka Blanušu.

(Vijesti.ba / FENA)