Blagojević proziva Ustavni sud BiH zbog Vlade RS

Blagojević za Fenu ocjenjuje da je riječ o jednostavnom pravnom pitanju. Radi se tome da je, kako kaže, Narodna skupština RS imenovala vladu i njenog premijera na prijedlog Milorada Dodika kao privatnog lica, a ne na prijedlog predsjednika RS.

- Ono što u svemu tome predstavlja povredu Ustava BiH nije to što je Narodna skupština imenovala vladu bez prijedloga predsjednika RS, jer je to povreda Ustava RS koju bi trebalo da po službenoj dužnosti otkloni Ustavni sud RS, koji to neće učiniti služeći tom svojom pasivnošću režimu Milorada Dodika - tvrdi Blagojević.

Međutim, naglašava da to pitanje treba odvojeno posmatrati od pitanja povrede Ustava BiH, jer je navedenom odlukom Narodne skupštine, osim Ustava RS, povrijeđen i Ustav BiH, konkretno član 3.3 b).

Tom odredbom, podsjeća Blagojević, propisana je ustavna obaveza entiteta da se u potpunosti pridržavaju odluka institucija Bosne i Hercegovine. A Sud BiH je, kako napominje, jedna od tih institucija BiH.

U tom kontekstu, Blagojević podsjeća da je Sud BiH donio pravosnažnu osuđujuću presudu kojom je Miloradu Dodiku izrečena zabrana obavljanja funkcije predsjednika RS u trajanju od šest godina. Nakon pravosnažnosti te presude, naglašava Blagojević, Dodik više nije bio predsjednik RS, ali je uprkos tome, i uprkos toj presudi, Narodnoj skupštini RS predložio da Savo Minić bude imenovan za premijera.

- Narodna skupština prihvatila je takav Dodikov prijedlog i na osnovu njega donijela odluku o imenovanju tzv. vlade Save Minića. Takvom odlukom se Narodna skupština nije pridržavala navedene pravosnažne presude Suda BiH koja je odluka institucije BiH, čime je tom odlukom Narodne skupštine došlo do očigledne povrede Ustava BiH, i to već spomenutog člana 3.3b) tog ustava - navodi Blagojević.

To su, po njegovim riječima, činjenice koje pravno neoborivo govore ne samo o flagrantnoj povredi Ustava BiH u ovom slučaju, već i o tome da se radi o jednostavnom pravnom pitanju koje Ustavni sud BiH ima pred sobom u ovom predmetu, zbog čega nema opravdanja za ponašanje tog suda koji već četiri mjeseca odlaže svoju odluku.

- Kao što neće biti opravdanja za taj sud i ako uprkos navedenim činjenicama odluči da u ovom slučaju navodno nije povrijeđen Ustav BiH. Takva odluka bila bi kršenje Ustava BiH od strane Ustavnog suda BiH, jer bi njome Ustavni sud BiH na djelu pokazao da se i on, a ne samo Narodna skupština, ne pridržava presude Suda BiH kao institucije BiH, iako je i Ustavni sud BiH potvrdio tu presudu Suda BiH, odbivši apelaciju koju je Milorad Dodik izjavio protiv te odluke - kaže Blagojević.

Govoreći o tvrdnjama da Ustavni sud BiH navodno nema nadležnost da ocjenjuje ustavnost odluke o imenovanju Vlade RS, Blagojević navodi da su takve tvrdnje neosnovane.

On podsjeća da je članom 6.3 a) Ustava BiH propisano da je Ustavni sud BiH jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po Ustavu BiH, što, kako ističe, jasno znači da je taj sud nadležan i za ocjenu ustavnosti odluke Narodne skupštine Republike Srpske o imenovanju Vlade Republike Srpske, ukoliko se u vezi s tom odlukom pojavi spor da li je njome povrijeđen Ustav BiH.

- U konkretnom slučaju pojavio se upravo takav spor, to jest spor da li je navedenom odlukom Narodne skupštine povrijeđena odredba člana 3.3b Ustava BiH i ustavna obaveza entiteta propisana tom odredbom da se entiteti u potpunosti pridržavaju odluka institucija BiH. Prema članu 6.3. stav 2. Ustava BiH takav spor može, između ostalog, pokrenuti jedna četvrtina članova bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine BiH - dodaje Blagojević.

U konkretnom slučaju navedeni spor pred Ustavnim sudom BiH, podsjeća on, pokrenulo je 11 članova Predstavničkog doma i četiri delegata Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, što je jedna četvrtina propisana Ustavom BiH.

- Sve u svemu, u konkretnom slučaju ispunjeni su svi formalni i materijalni uslovi propisani Ustavom BiH za nadležnost Ustavnog suda BiH da postupa i donese odluku u meritumu u ovom predmetu, tako da će Ustavni sud BiH povrijediti Ustav BiH ukoliko donese odluku da je navodno nenadležan u ovom slučaju - zaključuje Blagojević.

Plenarna sjednica Ustavnog suda BiH na kojoj treba biti donesena odluka po zahtjevu za ocjenu ustavnosti imenovanja Vlade RS zakazana je 22. i 23. januara. Zahtjev za ocjenu ustavnosti 9. septembra prošle godine podnijela je grupa članova Parlamenta BiH, dan nakon što je odluka o izboru Vlade RS objavljena u Službenom glasniku RS.

(Vijesti.ba)