Eksplozija na tržištu metala, 2026. godina "zapalila" zlato i srebro

Iako bi se očekivalo da takvi događaji uzdrmaju berzu, tržište dionica ostaje iznenađujuće mirno. Akcije su nedavno dosegle rekordne vrijednosti i od tada su tek neznatno oslabile. Umjesto toga, investitori su svoje strahove usmjerili ka tržištu metala.

Cijena srebra je ove sedmice skočila više od 6% i premašila 90 dolara po unci, dok je od početka godine porasla 29%, nakon već rekordnog rasta od 141% u 2025. godini. Zlato je također u snažnom uzlaznom trendu, prešavši 4.600 dolara po unci, uz rast od 22% ove godine, nakon što je prošle godine skočilo 65%. I drugi metali poput bakra, aluminija, litijuma i cinka bilježe rast.

Zlato se tradicionalno smatra sigurnim utočištem u vremenima inflacije, fiskalnih deficita i geopolitičkih napetosti. Upravo su američki napadi na Venecuelu i Trumpove prijetnje Iranu dodatno pogurali cijene metala naviše.

Novi talas rasta uslijedio je nakon objave da je predsjednik FED-a Jerome Powell pod krivičnom istragom, što je otvorilo pitanja o političkoj nezavisnosti centralne banke. Iako bi politički pritisak na FED kratkoročno mogao pogodovati dionicama kroz niže kamatne stope, dugoročno nosi rizik gubitka kredibiliteta i povratka inflacije.

Ove zabrinutosti su ponovo oživjele strategiju „Sell America“, uz pad vrijednosti dolara i američkih obveznica. Kako kapital napušta ta tržišta, plemeniti metali postaju privlačniji. Dodatni poticaj dolazi i sa strane ponude i potražnje: kineski izvoz i širenje umjetne inteligencije povećali su potražnju za metalima, posebno u elektronici i podatkovnim centrima.

Rast cijena metala mogao bi dodatno pogoršati troškove života, jer se koriste u velikom broju potrošačkih proizvoda. Kako ističe analitičar Peter Boockvar, industrijski metali već ulaze u fazu ozbiljne inflacije, što će budućem predsjedniku FED-a predstavljati veliki izazov.

(Vijesti.ba)