Tužilaštvo odlaže odluku o prijavama protiv Knjeginjića, povratnici razočarani

Iz Tužilaštva su kratko odgovorili Detektoru da tužilačke odluke po ovim prijavama još nisu donesene.

Sudbin Musić, jedan od podnosioca krivične prijave, za Detektor je kazao da je u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) 15. augusta 2025. godine dao izjavu i da je razočaran jer je tada čuo da se ovakve vrste djela uglavnom odbace.

“Ja nisam štićena ličnost, ja živim ovdje, živim sam, u povratničkom ambijentu. Oko mene nema niko i pravo da vam kažem nije mi lako. Iskreno, jako sam razočaran. Ipak je on procesuirani ratni zločinac, ja sam žrtva ratnih zločina, ja sam preživo masakr, preživio logor ‘Trnopolje’, i onda nakon 30 godina od tih događaja, bivate prozivani od čovjeka koji je procesuiran”, kaže Musić.

Navodi da je izborna godina i kako ima osjećaj da neko namjerno radikalizira stanje i situaciju te da se preko povratnika “kola lome”.

“Odete u zgradu SIPA-e u Banjoj Luci, kod službenika koji su napustili zgradu, i vi idete tim ljudima dajete izjave i onda se trebate osjećati sigurnim i vjerovati u pravosudni sistem”, dodaje Musić.

Knjeginjić, kojeg je Vrhovni sud Republike Srpske pravosnažno osudio na osam godina zatvora zbog ratnog zločina, odnosno učešća u ubistvu civila u martu 1994. u Prijedoru, početkom juna je na platformi Peticije.online pokrenuo peticiju “Stop ‘Danima bijelih traka’”, što je podijelio na svojim društvenim mrežama te pozivima uživo.

Knjeginjić je sredinom juna 2025., kako su objavili lokalni aktivisti koji su ga vidjeli, počeo prikupljati potpise i u centru Prijedora, gdje građane poziva da potpišu “dokument koji će pokazati da oni nisu ubice, nego oni koji su 1992. godine započeli krvavi pir na ulicama”.

“Pomozite da odstranimo kancerogeno tkivo koje svakim danom, pred našim očima, raste i postaje sve veće i veće”, dodaje se u objavi na profilu Aleksandra Knjeginjića na društvenoj mreži Facebook, gdje je objavljena njegova fotografija na kojoj se vidi kako prikuplja potpise.

Ubrzo nakon toga, Ćamil Duraković, potpredsjednik Republike Srpske, na svome Facebook profilu objavio je da je protiv Knjeginjića podnio krivičnu prijavu jer je putem društvene mreže Facebook uputio direktne prijetnje njemu i jednom od uposlenika njegovog kabineta.

Aktivista iz Udruženja “Jer nas se tiče“ koje organizira Dan bijelih traka, kaže da u Prijedoru postoji zajednica žrtava koja je manjinska zajednica i koji se svakako osjećaju ugroženim, te da nedonošenje tužilačke odluke može dovesti do uznemirenja.

“Ja sam čovjeka identifikovao i stavio sam ga u javnost nakon objave. (…) Bitno je da nije veliki broj ljudi potpisao peticiju i nije dobio veliku podršku. (…) Tužilaštvo bi trebalo da reaguje, najkasnije u 30 dana, ako postoji osnova ili da se odbaci ”, navodi Ramulić.

On smatra da je do sada trebalo donijeti neku odluku, te da ako Tužilaštvo ne reaguje to ostavlja prostor za druge nove pojave.

Dan bijelih traka obilježava se u Prijedoru, ali i širom svijeta svakog 30. maja, u znak sjećanja na 1992. godinu kada su Bošnjaci, Hrvati i ostali nesrbi prilikom kretanja u Prijedoru i okolici bili primorani da stavljaju bijele trake na ruke i tako označavali i svoje kuće.

Haški tribunal je u najmanje dvije pravosnažne presude utvrdio da je nesrpsko stanovništvo Prijedora bilo primorano da “u znak lojalnosti srpskim vlastima” izvjesi bijele plahte pred svojim kućama i nosi bijele marame na ruci. Tribunal je u presudama utvrdio da je više hiljada ljudi ubijeno tokom rata u Prijedoru, kao i da su kroz logore prošle hiljade Bošnjaka i Hrvata.

Bijele trake, kao sudski utvrđene činjenice, ranije su negirale i različite grupe iz Prijedora, poput “Samopoštovanja” i “Principa”, koji su prije tri godine uticali na zabranu mirne šetnje povodom Dana bijelih traka, a konstantno su svojim narativima negirali postojanje bijelih traka, te etiketirali aktiviste koji se bore za izgradnju spomenika ubijenoj djeci Prijedora.

Nakon ove zabrane, Detektor je u svom istraživanju otkrio povezanost ove dvije organizacije sa gradskim vlastima, političkom partijom Ujedinjena Srpska u Prijedoru, ali i kako su veličali ratne zločince i pružali podršku ruskoj invaziji na Ukrajinu.

(Vijesti.ba/Detektor)