Norveški institut: Trump će anektirati Grenland

Norveški Institut Fridtjofa Nansena, koji se bavi međunarodnom politikom, klimom i sigurnošću na Arktiku, organizirao je konferenciju posvećenu pitanju koliko je realna američka aneksija Grenlanda i kakve bi to posljedice imalo.

Učesnici konferencije nisu bili optimistični. Direktor instituta Iver Neumann otvoreno je poručio da smatra kako je Trumpova namjera ozbiljna.
"Trump nema ni trunke diplomatske vještine u sebi. Razmišlja kao magnat nekretnina i stalno traži nove ljude kojima će oderati kožu", rekao je Neumann.

Dodao je da američki predsjednik nema prostora za povlačenje nakon što je pitanje Grenlanda pretvorio u globalni problem.
"Pokret MAGA traži i očekuje nasilnika i snažnog muškarca kao predvodnika. Trump nema izlaza. Treba biti spreman na najgore", upozorio je Neumann.

Iako se na konferenciji primarno govorilo o Grenlandu, u Norveškoj se sve češće spominje i Svalbard, arhipelag u Arktičkom okeanu nad kojim Norveška ima suverenitet, ali na kojem Rusija ima prisutno rudarsko naselje Barentsburg. Strahuje se da bi eventualna američka aneksija Grenlanda mogla otvoriti prostor Rusiji za jačanje pritiska na norveške arktičke teritorije.

”One should keep an eye on Svalbard.

At the end of March, Putin gave a speech in Murmansk where he, among other things, stated that Russia had no problems with American claims on Greenland, so Russia could get Svalbard in exchange, he said roughly.Norway is well aware of this.” https://t.co/txmSkg5wDi

— Jamming (@balticjam) January 13, 2026

Voditelj istraživanja Instituta Fridtjofa Nansena Andreas Østhagen rekao je da ne vjeruje kako je Trump direktno zainteresiran za Svalbard, ali upozorava na širi sigurnosni kontekst.
"Svalbard je tempirana bomba koja neće nužno odmah eksplodirati, ali bi mogla eksplodirati ako situacija na Grenlandu eskalira. Ako se transatlantsko sigurnosno jamstvo dodatno pogorša, odnosno ako se pokaže da nam SAD neće priskočiti u pomoć, Evropa neće imati dovoljno kapaciteta da se obrani", rekao je Østhagen za norveški Dagbladet.

Za razliku od Norveške, gdje se zasad vodi politička i akademska rasprava, u Danskoj je strah od američke aneksije Grenlanda znatno izraženiji. Nedavni sastanak danskog ministra vanjskih poslova Larsa Løkke Rasmussena i grenlandske ministrice vanjskih poslova Vivian Motzfeldt s američkim zvaničnicima u Washingtonu donio je dodatne tenzije.

Dogovoreno je formiranje zajedničke „radne skupine“, ali su izjave iz Bijele kuće izazvale zabrinutost u Kopenhagenu. Glasnogovornica Karoline Leavitt navela je da bi zadatak skupine bio tehnički razgovor o „američkom preuzimanju Grenlanda“, što je danska strana oštro demantovala.

"Nismo dogovorili nikakvu tehničku radnu skupinu koja će razmotriti kako SAD može zauzeti Grenland. Radna skupina mora istražiti je li uopće moguće udovoljiti američkim zahtjevima bez narušavanja danskog suvereniteta", rekao je Rasmussen za TV2.

Istovremeno, na Grenlandu raste osjećaj straha i neizvjesnosti. Zastupnica Aaja Chemnitz upozorila je da politička kriza već ima ozbiljne društvene posljedice.
"Ljudi dolaze na posao plačući, djeca u školama govore o aneksiji, starije osobe ne mogu spavati. Vidimo znakove destabilizacije grenlandskog društva. To stvara ekstremnu količinu neizvjesnosti", rekla je Chemnitz.

Poruke s konferencije Norveškog instituta Fridtjofa Nansena dodatno pojačavaju zabrinutost u Evropi, jer se sve više čini da pitanje Grenlanda više nije samo diplomatski spor, već potencijalna prekretnica za sigurnost Arktika i odnose velikih sila.

(Vijesti.ba)