Danska, SAD i Arktik: Bitka za Grenland tek počinje

Za takav razvoj događaja u velikoj mjeri zaslužan je američki predsjednik Donald Trump, čije su izjave i prijetnje dodatno pojačale interes međunarodne javnosti.

Klimatske promjene, otvaranje novih pomorskih ruta, pristup strateški važnim sirovinama i sigurnosna arhitektura NATO saveza već su ranije učinili najveći otok na svijetu prostorom sudara interesa velikih sila, regionalnih aktera i lokalnog stanovništva.

Međutim, Trumpova otvorena želja da Sjedinjene Američke Države preuzmu Grenland pretvorila je ovo područje u potencijalnu kriznu tačku koja bi mogla ozbiljno narušiti odnose unutar transatlantskog saveza.

Američki predsjednik je nedavno zaprijetio zemljama koje se protive ideji preuzimanja Grenlanda, dovodeći u pitanje i pravo Danske na taj teritorij. Tom prilikom izjavio je da činjenica da su Danci pristali na Grenland prije pet stoljeća ne znači da imaju pravo vlasništva nad tom zemljom.

Ipak, stručnjaci ističu da je pravni položaj Danske izuzetno stabilan. Grenland je kroz historiju bio dio dansko norveške krune, a nakon 1814. godine Danska je zadržala kontrolu nad otokom i nakon gubitka Norveške.

Suverenitet je dodatno potvrđen 1933. godine odlukom Stalnog suda u Hagu, koji je odbacio norveške pretenzije na istočni dio Grenlanda.

Danas je Grenland dio Kraljevine Danske, ali sa širokim stepenom autonomije. Otok ima vlastiti parlament, službeni jezik i kontrolu nad prirodnim resursima. Građani su na referendumima odlučili ostati u okviru Danske uz jaču autonomiju, umjesto potpune nezavisnosti.

Takav odnos predstavlja svojevrsni geopolitički kompromis u kojem Danska osigurava sigurnost i međunarodni položaj, dok Grenland Danskoj omogućava snažan utjecaj na Arktiku.

Norveški stručnjak za odbranu Paal Sigurd Hilde naglašava da je pravni legitimitet Danske nad Grenlandom danas izuzetno čvrst, što je rijetkost u arktičkoj regiji, te da zbog toga otok stoljećima nije bio predmet ozbiljnog spora.

Istovremeno, jačaju i protesti protiv američkih ambicija. U više danskih gradova, kao i u glavnom gradu Grenlanda Nuuku, najavljeni su masovni skupovi protiv ideje da SAD preuzme kontrolu nad otokom.

Organizatori poručuju da žele poslati jasnu poruku o važnosti demokratije i poštivanja ljudskih prava, posebno u trenutku dolaska delegacije američkog Kongresa u Kopenhagen.

Grenland za Dansku ima izuzetno veliku geostratešku vrijednost. Bez njega bi danski utjecaj bio gotovo isključivo ograničen na Evropu. Sa Grenlandom, Danska učestvuje u radu Arktičkog vijeća, sigurnosnim planovima NATO saveza i globalnim raspravama o klimatskim promjenama.

Bivši savjetnik NATO saveza za Arktik Michael O'Connor ističe da Grenland Danskoj daje stratešku dubinu kakvu male države rijetko imaju.

Godišnja subvencija Grenlandu u iznosu od oko 500 miliona eura u Danskoj se sve češće posmatra kao ulaganje u geopolitičku relevantnost, a ne kao socijalni trošak.

Za Evropsku uniju Grenland ima poseban značaj zbog energetskih i industrijskih potreba, naročito kada je riječ o rijetkim metalima neophodnim za zelenu tranziciju. Evropsko vijeće je 2021. godine potvrdilo da Grenland nije dio teritorija Evropske unije niti njenog jedinstvenog tržišta, ali da ima pravo na posebnu finansijsku podršku radi jačanja strateškog partnerstva.

Profesorica Isabelle Fournier sa Univerziteta u Lilleu upozorava da bez pristupa arktičkim resursima evropska industrijska politika ostaje ranjiva, te da Grenland predstavlja jednu od rijetkih alternativa kineskoj dominaciji u sektoru kritičnih sirovina, piše Hina, prenosi Index.hr.

Osim toga, otok ima ključnu ulogu u praćenju klimatskih promjena, jer topljenje leda na Grenlandu direktno utiče na klimatske prilike u Evropi.

Za stanovnike Grenlanda rastući međunarodni interes donosi i prilike i dileme. Dok Danska osigurava socijalnu stabilnost, sve snažnija pažnja velikih sila otvara pitanje dugoročne političke samostalnosti. Analitičarka Ane Bak smatra da Grenlanđani sve više shvataju svoju ulogu u globalnim procesima, te da pitanje nije hoće li Grenland biti važan, već ko će imati najveći utjecaj na njegove odluke.

Glavni grad Nuuk ubrzano se razvija u moderan arktički centar, s novom infrastrukturom, lukom i međunarodnim projektima koji simboliziraju promjene kroz koje otok prolazi.

Sigurnosni stručnjaci ističu da onaj ko kontroliše Grenland ima nadzor nad sjevernim prilazom Atlantiku i zračnim koridorom između Sjeverne Amerike i Evrope. Iz američke perspektive, Grenland je ključna tačka odbrane sjevernog Atlantika i teritorija Sjedinjenih Američkih Država, posebno u kontekstu mogućih sukoba s Rusijom.

Iako bi eventualno američko preuzimanje moglo donijeti velika ulaganja i ekonomski razvoj, postavlja se pitanje ko bi dugoročno donosio ključne političke odluke. Prema riječima Ane Bak, Grenlanđani žele nezavisnost, a ne zamjenu jedne metropole drugom, upozoravajući da bi američki protektorat mogao postati trajna zamka.

U kontekstu rastućih globalnih napetosti, ideja američkog protektorata nad Grenlandom više se ne posmatra kao teorija, već kao jedna od mogućih realnosti budućeg razvoja Arktika, s neizvjesnim posljedicama po odnose Evrope i Sjedinjenih Američkih Država.

(Vijesti.ba)