Na putu ka EU: Ko stoji iza ilegalnih migracija kroz BiH?

Posebnu zabrinutost izaziva rast broja kineskih državljana koji se na ovaj način pokušavaju domoći Evropske unije, pri čemu Bosna i Hercegovina zauzima centralno mjesto u regionalnom kontekstu.

Nakon rekordnog priliva migranata u Evropsku uniju 2015. godine, neregularni migracijski tokovi ovom rutom opadali su tokom posljednje dvije godine, ali su i dalje znatno iznad nivoa zabilježenih prije 2017. godine.

Ovi trendovi podudaraju se s naglim porastom krijumčarenja migranata. Zemlje članice EU su Frontexu tokom 2024. godine prijavile više od 15.000 krijumčara, što predstavlja novi rekord. Kombinirani migracijski tokovi duž istočnomediteranske rute, uključujući Zapadni Balkan, činili su 30 posto svih dolazaka u EU u 2024. godini.

Razbijanje mreža 

Prema podacima vlasti Zapadnog Balkana, a koje je Feni dostavila Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u BiH, tokom 2023. godine zabilježeno je više od 160.000 prelazaka, dok je od 2024. godine primjetan pad, djelimično kao rezultat pojačanih napora na razbijanju krijumčarskih mreža, posebno u Srbiji.

- Ipak, uprkos manjem broju evidentiranih prelazaka, krijumčarenje je postalo dominantan i intenzivniji način prelaska granica. Prethodni pokušaji "zatvaranja" zapadnobalkanske rute imali su paradoksalne efekte, a migranti koji samostalno uspiju proći cijelu rutu danas su rijetkost - naveli su iz IOM-a.

Njihovi podaci pokazuju da je u 2023. godini, 11 posto od 8.052 migranta koje je IOM intervjuirao u BiH, koristilo usluge krijumčara ili posrednika.

- Taj udio porastao je na 37 posto u 2024. godini, dok je u prvih šest mjeseci 2025. godine dostigao 50 posto. Što su migranti bliže Evropskoj uniji, veća je vjerovatnoća da se oslanjaju na organizirane krijumčarske grupe - kazali su iz ove organizacije.

Zapadnobalkanska ruta ostaje nastavak istočnomediteranske rute i do kraja oktobra 2025. godine bila je druga najaktivnija migracijska ruta prema Evropi, s 32 posto svih ulazaka. Između 2018. i 2024. godine vlasti Zapadnog Balkana zabilježile su ukupno 807.329 dolazaka.

Tokom 2024. godine zabilježen je pad od 66 posto u odnosu na 2023. godinu, dok je u 2025. godini zabilježen dodatni pad od 41,1 posto u odnosu na isti period prethodne godine, sa ukupno 28.584 dolaska u prvih deset mjeseci.

Najzastupljenije zemlje porijekla migranata u 2025. godini su Egipat (20 posto), Afganistan (17 posto), Maroko (devet posto), Turska (šest posto) i Sirija (šest posto).

IOM upozorava da se većina neregularnih migracija odnosi na migrante koji su u regiju ušli bez viza ili putem krijumčarskih mreža, a ne na one koji su imali uredne radne dozvole. Ipak, izražena je zabrinutost zbog tzv. sekundarnih kretanja i napuštanja regularnog statusa, što je dovelo do inicijativa za jačanje zaštitnih mjera i praksi zapošljavanja.

IOM se zalaže za sigurnu, dostojanstvenu i dobro upravljanu regularnu migraciju kao ključni alat za smanjenje poticaja za neregularna kretanja, te omogućava asistirani dobrovoljni povratak i reintegraciju migrantima za koje je povratak siguran.

Iako je od 2024. godine zabilježen opći pad broja neregularnih migranata iz azijskih zemalja na Zapadnom Balkanu, izuzetak predstavljaju državljani Narodne Republike Kine. Njihov broj porastao je za 36 posto na godišnjem nivou, sa 421 migranta u 2024. na 527 u 2025. godini.

Bosna i Hercegovina bilježi najveći broj kineskih državljana u neregularnim situacijama u regiji.

Većina njih evidentirana je nakon readmisije ili protjerivanja. Iako su neki prihvatili kratkotrajni smještaj u privremenim prihvatnim centrima, većina je u potpunosti odbila boravak u tim centrima. Među 180 osoba koje su ipak privremeno boravile u centrima, prosječna starost bila je 33 godine, uz 60 posto muškaraca i 14 posto djece, uključujući pet maloljetnika bez pratnje. Iz IOM-a naglašavaju da se ovi podaci odnose isključivo na evidentirane slučajeve, dok stvarne brojke ostaju nepoznate.

Kinezi bez reguliranog boravka

Služba za poslove sa strancima BiH navodi da zbog povećane potražnje za radnom snagom sve veći broj kineskih državljana dolazi u BiH preko kompanija koje ih zapošljavaju, uglavnom s urednim radnim dozvolama. Ipak, ističu da je tokom redovnih inspekcija, značajan broj osoba zatečen bez pravilno reguliranog boravka ili radne dozvole.

- Tokom 2025. godine migraciona situacija u BiH ostaje stabilna i pod kontrolom, uz ukupno 10.478 izraženih namjera za podnošenje zahtjeva za azil. U privremenim prihvatnim centrima trenutno boravi oko 899 osoba, većinom u Unsko-sanskom kantonu i Kantonu Sarajevo. Boravak kineskih državljana u najvećem broju slučajeva odvija u skladu s važećim propisima - kazali su Feni iz Službe za poslove sa strancima.

Granična policija BiH bilježi da je tokom 2025. godine migracijski pritisak smanjen za oko 64 posto u odnosu na prethodnu godinu, uz izražene mjesečne oscilacije.

- Najveći pritisak na ulasku u BiH zabilježen je na područjima Trebinja, Zvornika i Hum-Foče, dok je najveći pritisak na izlasku iz zemlje evidentiran u Gradišci, Velikoj Kladuši, Gorici, Izačiću-Bihaću i Brodu. Oko 89 posto nezakonitih prelazaka i dalje se otkriva izvan graničnih prijelaza, u graničnom pojasu - istaknuli su iz GP BiH.

Granična policija upozorava da u krijumčarenju kineskih državljana često centralnu ulogu imaju upravo kineski državljani koji sarađuju s multinacionalnim kriminalnim grupama.

- Ove mreže karakterizira visok stepen organiziranosti, planiranje na velikim udaljenostima te kombiniranje legalnih metoda ulaska, poput bezviznog režima, s ilegalnim prelascima granice. Prilikom legalnog ulaska i granične kontrole državljana Kine otkriveni su slučajevi krivotvorenih putnih dokumenata i viza, te su zabilježeni i slučajevi poslovnih posjeta s krajnjim ciljem ostvarivanja boravišnog statusa u BiH, odnosno koristeći BiH kao tranzitnu zemlju s ciljem da se domognu zemalja EU. Plaćanje krijumčarskih usluga najčešće se vrši putem digitalnih transakcija, online alata ili kroz hawala sistem - pojasnili su iz Granične policije BiH.

Tužilaštvo BiH ima isključivu nadležnost za krivična djela krijumčarenja ljudi, pri čemu je tokom 2025. godine podignuto 39 optužnica, a u više od 95 posto slučajeva izrečene su osuđujuće presude. U predmetima su zabilježeni brojni slučajevi slanja i primanja novca iz inostranstva, uključujući upotrebu hawala sistema.

Rad institucija koordinira Udarna grupa za borbu protiv trgovine ljudima i suzbijanje organizirane ilegalne migracije, dok se saradnja s tužilaštvima susjednih zemalja i EU ostvaruje kroz EUROJUST, EUROPOL i operativne radne grupe.

Veliki broj akcija 

Veliki broj akcija realiziran je kroz paralelne istrage s Hrvatskom i Srbijom. Kao jedan od najvećih izazova, Tužilaštvo BiH navodi zloupotrebu bezviznog režima državljana Turske, koji čine oko 80 posto predmeta.

IOM upozorava da tragični slučajevi stradanja migranata, uključujući i pokušaje prelazaka rijeka i tzv. plavih granica, ukazuju na ozbiljne slabosti u regionalnoj koordinaciji. Organizacija intenzivno sarađuje s državama Zapadnog Balkana, Frontexom i drugim partnerima na jačanju upravljanja granicama, razmjeni podataka, zajedničkim patrolama i razvoju kapaciteta za brze operacije spašavanja.

U oktobru 2025. godine IOM je, u okviru Berlinskog procesa, organizirao sastanak šefova graničnih policija zemalja Zapadnog Balkana, s posebnim fokusom na prelazak vodenih granica. Paralelno, kroz terenske informativne aktivnosti, Migracione info tačke i programe zaštite, IOM nastoji unaprijediti informisanost migranata o rizicima neregularnih prelazaka i alternativama, uključujući legalne puteve migracije, azil i dobrovoljni povratak.

IOM naglašava da efikasno upravljanje granicama mora ići ruku pod ruku sa snažnom zaštitom ljudskih prava, te poziva Evropsku uniju i države članice da sistematski jačaju standarde zaštite na granicama.

Uprkos dosadašnjim naporima, organizacija upozorava da su potrebni dodatni koraci kako bi se spriječile nove tragedije i osigurala sigurnija i humanija migracijska politika duž zapadnobalkanske rute.

(Vijesti.ba/Fena)