Milijarde iz inostranstva: Koliko BiH živi od svoje dijaspore

Bosanskohercegovačka dijaspora predstavlja jedan od najvažnijih ekonomskih motora svoje domovine.

Kako pokazuju najnoviji podaci, BiH zauzima drugo mjesto u Evropi po suficitu ličnih doznaka iz inostranstva i njihovom udjelu u bruto domaćem proizvodu (BDP-u), navodi se u nedavno objavljenoj analizi Eurostata.

Prema podacima Centralne banke BiH, oko 4,3 milijarde maraka doznaka uplaćeno je u zemlju u prvih devet mjeseci 2025. godine — što je povećanje od približno 156 miliona maraka u odnosu na isti period 2024. godine.

Ovi podaci opovrgavaju strahove da su ekonomske krize ozbiljno ugrozile finansijsku stabilnost bosanskohercegovačkih porodica koje žive u zapadnim zemljama.

Ako se pozitivan trend nastavio i u posljednjem kvartalu 2025. godine, ukupna vrijednost doznaka mogla bi znatno premašiti granicu od pet milijardi maraka.

Detaljniji pregled pokazuje da lične novčane doznake iz inostranstva dominiraju, dosegnuvši 3,262 milijarde maraka do kraja septembra 2025. — što je značajan porast u odnosu na 3,066 milijardi u istom periodu 2024.

Među ostalim vrstama transfera, na prvom mjestu su penzije iz inostranstva, u ukupnom iznosu od 947 miliona maraka.

Budući da se ovi podaci odnose samo na prva tri kvartala, očekuje se da će konačni godišnji iznos biti još impresivniji.

Rekordne doznake u 2025. godini

Sve ukazuje na to da će 2025. biti rekordna godina kada je riječ o finansijskim vezama između bosanskohercegovačke dijaspore i njihovih porodica u domovini. Ovaj trend ima značajan uticaj na vrijednost roba i usluga proizvedenih u zemlji — odnosno na bruto domaći proizvod (BDP). Ekonomski značaj dijaspore za BiH dodatno potvrđuju i podaci Eurostata, prenosi Kosmo.at.

Mapa koju je izradio Eurostat prikazuje uticaj ličnih doznaka na ekonomije zemalja EU, država EFTA i kandidata za članstvo u EU. Prema toj analizi, Bosna i Hercegovina zauzima drugo mjesto, odmah iza Kosova, po suficitu ličnih doznaka i njihovom udjelu u BDP-u.

Ekonomska stvarnost

Doznake iz dijaspore značajno povećavaju privatnu potrošnju u Bosni i Hercegovini i uveliko doprinose ekonomskom rastu. Ipak, treba ostati realan: zemlja se i dalje nalazi pri dnu evropske ljestvice životnog standarda i suočava se s izraženim inflatornim pritiscima.

Posebno je zabrinjavajući rastući jaz između povećanja plata i troškova života.

Prosječna neto plata u oktobru iznosila je 1.632 KM.

Podrška dijaspore postaje još važnija kada se uzmu u obzir podaci Evropskog programa poređenja cijena i BDP-a iz 2022. godine, koji pokazuju da je BDP po glavi stanovnika u BiH, mjerena standardom kupovne moći, dostigao samo 35 posto prosjeka Evropske unije.

Stvarna individualna potrošnja po glavi stanovnika iste godine iznosila je 41 posto prosjeka EU.

(Vijesti.ba)