Trump u Davosu predstavlja plan za preuzimanje Grenlanda

Prema dvama izvorima, Trump je svom timu naložio da pripremi nekoliko opcija u vezi s Grenlandom koje bi predstavio evropskim saveznicima, dok Evropska unija razmatra protivmjere kao odgovor na ono što evropski lideri vide kao pokušaj prisilne aneksije teritorije Kraljevine Danske, piše Kyiv Post.

„Ovo je najozbiljniji transatlantski raskol koji smo vidjeli još od rata u Iraku“, izjavio je jedan visoki zapadni zvaničnik. „A sve se odvija oko ostrva za koje je većina Evropljana mislila da je zauvijek izvan domašaja.“

Trumpov plan za Grenland

Iako je Trump javno odbacio mogućnost zakupa Grenlanda, izvori navode da je privatno znatno fleksibilniji. Navodno je otvoren za gotovo stoljetni zakup – tačnije na 99 godina – što se smatra rješenjem osmišljenim da ublaži protivljenje Evrope, a istovremeno osigura faktičku američku kontrolu nad arktičkim ostrvom bogatim prirodnim resursima, prenosi Index.hr.

Druga opcija koja se razmatra jeste ponuditi stanovnicima Grenlanda status po uzoru na Portoriko. Prema tom modelu, Grenlanđani bi dobili američko državljanstvo, uz puni bilateralni pristup i trgovinske povlastice.

Bili bi izuzeti od plaćanja američkog poreza na dohodak, osim u slučaju preseljenja na američko kopno. Trumpovi saradnici vjeruju da bi se takva ponuda mogla predstaviti kao paket prosperiteta za oko 56.000 stanovnika ostrva. „Pokušavaju to upakovati kao privlačnu ponudu“, rekao je zapadni diplomata upoznat s razgovorima.

Pritisak carinama

Posljednjih sedmica Trump je pojačao pritisak prijeteći carinama i otvoreno povezujući trgovinske sankcije sa spremnošću Danske da proda ostrvo. U subotu je najavio carinu od 10 posto na Dansku i druge evropske zemlje koje su s njom u savezu, a koja bi trebala stupiti na snagu narednog mjeseca.

„Subvencionirali smo Dansku i sve zemlje Evropske unije, kao i druge, dugi niz godina ne naplaćujući im carine niti bilo kakve druge oblike naknada“, napisao je Trump na društvenoj mreži Truth Social.

„Sada je, nakon jednog stoljeća, vrijeme da Danska uzvrati – svjetski mir je u pitanju!“ Dodao je da će uvozne takse „biti dospjele i naplative sve dok se ne postigne dogovor o potpunoj i cjelokupnoj kupovini Grenlanda“.

Evropski odgovor

Evropski lideri reagovali su s ogorčenjem i otvoreno raspravljaju o ekonomskoj odmazdi. Vodeći diplomati EU-a sastali su se u nedjelju na kriznim konsultacijama i razgovarali o ponovnom aktiviranju plana za uvođenje carina na američku robu u vrijednosti od 93 milijarde eura.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je kolege da aktiviraju instrument EU-a protiv prisile – u Briselu poznat kao „velika bazuka“ – ukoliko Trump nastavi s prijetnjama. Taj zakon, koji do sada nikada nije primijenjen, omogućio bi EU-u da uvede sveobuhvatne kaznene mjere protiv zemlje koja ekonomskim pritiskom pokušava iznuditi promjenu politike.

Nakon razgovora, predsjednik Evropskog vijeća António Costa najavio je vanredni samit EU-a, koji bi se mogao održati u četvrtak.

„Evropska unija“, rekao je Costa, „pokazala je spremnost da se brani od bilo kojeg oblika prisile“.

Ucjena

U zajedničkoj izjavi, lideri Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske i Finske upozorili su da „prijetnje carinama podrivaju transatlantske odnose i nose rizik opasne silazne spirale“, naglasivši da su „posvećeni očuvanju vlastitog suvereniteta“.

Talijanska premijerka Giorgia Meloni ocijenila je Trumpove carine kao grešku, dok ih je nizozemski ministar vanjskih poslova David van Weel nazvao „ucjenom“. Ipak, unutar Evrope ne postoji potpuno jedinstvo kada je riječ o odgovoru.

„Trenutno nema govora o aktiviranju ACI-ja (instrumenta protiv prisile) niti bilo kojeg drugog trgovinskog instrumenta protiv SAD-a“, upozorio je jedan diplomat EU-a, dok su drugi istakli da preferiraju dijalog.

„Niko ne želi trgovinski rat zbog Grenlanda“, rekao je jedan evropski zvaničnik. „Ali niko ne može prihvatiti da bude prisiljen na prodaju vlastite teritorije.“

Napetosti unutar NATO-a

Trumpov potez izazvao je potrese i unutar NATO-a. Američki ministar finansija Scott Bessent u nedjelju je odbacio tvrdnje da SAD mora birati između Grenlanda i savezništva.

„Oboje… to je očigledno lažna dilema“, rekao je za NBC. Na primjedbu da evropski lideri to vide drugačije, Bessent je odgovorio: „Evropski lideri će se dozvati pameti i shvatiti da moraju ostati pod američkim sigurnosnim kišobranom.“

Naglasio je da će SAD ostati u NATO-u, ali je dodao: „Nećemo prepustiti sigurnost naše hemisfere drugim državama. Amerika mora imati kontrolu.“

Bivši potpredsjednik Mike Pence podržao je Trumpov cilj preuzimanja Grenlanda, ali je kritikovao korištenu taktiku.

„Zabrinut sam zbog upotrebe, po mom mišljenju, upitnih ustavnih ovlasti i jednostranog nametanja carina NATO saveznicima kako bi se postigao ovaj cilj“, rekao je Pence za CNN.

Republikanski kongresmen Michael McCaul upozorio je da bi vojna invazija na Grenland značila rat s NATO-om.

„To bi na kraju značilo kraj NATO-a kakvog poznajemo“, izjavio je.

Demokratski senator Chris Van Hollen nazvao je Trumpov potez „otimanjem teritorije“.

„Ovo nije pitanje sigurnosti“, rekao je. „Donald Trump želi minerale i druge prirodne resurse Grenlanda.“

Politički otpor u SAD-u

Na Capitol Hillu Trumpov potez nailazi na kritike s obje strane političkog spektra. Vođa demokratske manjine u Senatu Chuck Schumer oštro je kritikovao prijetnje carinama.

„Neodgovorne carine Donalda Trumpa već su podigle cijene i nanijele štetu našoj ekonomiji“, rekao je Schumer. „Sada samo dodatno pogoršava situaciju.“

Van Hollen je pozvao republikance da podrže rezoluciju o ratnim ovlastima kako bi se ograničila Trumpova moć u vođenju vanjske i vojne politike. Bivši savjetnik administracije Joea Bidena, Michael Carpenter, ismijao je objavu generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea o razgovoru s Trumpom.

„Bolje je ne tvitati ako je to sve što imate za reći“, napisao je Carpenter.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen zauzela je odlučan stav nakon konsultacija s evropskim liderima.

„Zajedno čvrsto stojimo u našoj posvećenosti očuvanju suvereniteta Grenlanda i Kraljevine Danske“, poručila je. „Uvijek ćemo štititi naše strateške ekonomske i sigurnosne interese.“

Davos kao tačka odluke

Sada su sve oči uprte u Davos, gdje se očekuje da će Trump svoje opcije za Grenland iznijeti direktno pred evropske lidere.

„Davos će biti trenutak istine“, rekao je jedan zapadni zvaničnik. „Ili će se situacija smiriti kroz neki kompromis koji će svima sačuvati obraz, ili ulazimo pravo u transatlantsku trgovinsku i sigurnosnu krizu.“

Ono što je započelo kao ideja o kupovini nekretnine preraslo je u ozbiljan geopolitički sukob i test izdržljivosti zapadnog savezništva.


(Vijesti.ba)