
Infekcije gornjih disajnih puteva, poput prehlade, mogu učiniti donje disajne puteve ranjivijim na viruse i bakterije, pa se tada mogu javiti bronhitis ili upala pluća/pneumonija. Ove respiratorne infekcije imaju mnogo sličnosti, ali na različite načine pogađaju različite dijelove respiratornog sistema.
Kako prepoznati da li je u pitanju bronhitis ili upala pluća?
Pulmologinja dr. Leslie Tolle iz Cleveland Clinic objašnjava kako se bronhitis razlikuje od upale pluća i kada treba potražiti liječenje. Na prvi pogled, kako kaže, može biti teško razlikovati bronhitis od upale pluća. Najveća razlika je u tome gdje se ove infekcije javljaju:
Bronhitis inficira bronhije, odnosno disajne puteve koji vode od dušnika do pluća. Može biti bakterijski ili virusni.
Upala pluća inficira alveole, odnosno zračne kesice u plućima koje su odgovorne za unos kisika u krvotok. Upala pluća može biti bakterijska, virusna ili gljivična.
S obzirom na to da upala pluća zahvata dublje dijelove pluća, obično se javlja s težim simptomima koji pogađaju cijelo tijelo, kao što su povišena temperatura, groznica i bolovi u mišićima. Upala pluća može biti opasna po život ako se ne liječi. Uobičajeno je da se javi i blaži oblik, poznat kao „hodajuća“ upala pluća, koja se često povlači sama od sebe ili uz pomoć terapije.
Oblici bronhitisa
Bronhitis također ima kratkotrajne i dugotrajne oblike:
Akutni bronhitis često počinje virusnom infekcijom koja obično traje 10 do 14 dana, pri čemu neki simptomi mogu trajati i do tri sedmice.
Hronični bronhitis je oblik hronične opstruktivne plućne bolesti (HOBP) koji traje najmanje tri mjeseca i ponavlja se tokom više godina. Može biti izazvan početnom respiratornom infekcijom, izlaganjem dimu ili drugim iritantnim supstancama iz zraka.
Po kojim simptomima se razlikuju bronhitis i upala pluća?
Budući da bronhitis pogađa gornje disajne puteve, najčešći simptom je kašalj koji može proizvoditi žuto-zelenu sluz kako se stanje pogoršava. Ostali simptomi povezani s bronhitisom su:
-bol u grlu
-začepljen nos ili curenje nosa
-blago povišena temperatura
-bolovi u tijelu
-glavobolja
-piskanje u plućima
-umor
Pneumonija dijeli mnoge simptome s bronhitisom, ali su oni obično teži i traju duže. Na primjer, uobičajeno je da kašalj traje sedmicama nakon što se upala pluća izliječi. Kako upala pluća ometa tijelo u dobivanju dovoljne količine kisika, teži i rašireniji simptomi mogu biti:
-ubrzano disanje ili kratkoća daha
-visoka temperatura (do 40 °C)
-drhtavica
-znojenje
-bol u prsima i/ili stomaku, naročito pri kašljanju
-zbunjenost ili „magla u glavi“
-gubitak apetita
Razlike u liječenju
Bez profesionalnog medicinskog tretmana, akutni bronhitis obično prolazi sam od sebe za nekoliko sedmica, uz pomoć lijekova koji se izdaju bez recepta, a koji razgrađuju sluz, čiste sinuse i ublažavaju groznicu i bolove. Ako je uzrok bakterijska infekcija, antibiotici mogu biti najbolja opcija.
S druge strane, hronični bronhitis ne nestaje u potpunosti sam od sebe i može zahtijevati različite lijekove, terapije ili čak operaciju, u zavisnosti od stepena oštećenja i trajanja bolesti.
Upalu pluća liječi zdravstveni radnik antibioticima (ako je bakterijska), antivirusnim lijekovima (ako je virusna) ili antifungalnim lijekovima (ako je gljivična infekcija). Ljekari mogu propisati i inhalatore koji pomažu lakšem disanju ako imate ubrzano disanje ili ne možete udahnuti punim kapacitetom. U mnogim slučajevima, normalno je da bol u grlu ili kašalj traju sedmicama nakon što se upala pluća izliječi.
Da li se bronhitis može pretvoriti u upalu pluća?
Bronhitis se može pretvoriti u upalu pluća ako se početna infekcija proširi iz bronhija u alveole, odnosno zračne kesice u plućima. Ako se simptomi pogoršaju, imate otežano disanje ili osjećaj nedostatka zraka, to mogu biti znakovi da je bronhitis napredovao dublje u pluća.
Posebno je važno obratiti pažnju jer je upala pluća ozbiljna i potencijalno opasna po život ako:
-ste mlađi od 2 godine
-imate 65 ili više godina
-trudni ste
-imate druga zdravstvena stanja koja pogađaju pluća ili srce, poput astme, emfizema, dijabetesa ili srčanih oboljenja
-imate neurološka stanja koja otežavaju gutanje, uključujući demenciju, Parkinsonovu bolest ili moždani udar
Ako primijetite ove faktore rizika i imate pogoršane simptome, odmah se obratite ljekaru radi medicinskog liječenja. Također, ako imate simptome bronhitisa ili upale pluća koji se ne poboljšavaju u roku od sedam dana ili se stalno pogoršavaju, obavezno potražite savjet ljekara.
(Vijesti.ba)