
Najprije, o diplomatskom sukobu Washington-Berlin, kada su američke diplomate tražile od njega da podnese ostavku na poziciju visokog predstavnika, kazao je kako niko, osim člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović nije tražio da podnese ostavku.
"Pozicija visokog predstavnika i OHR-a su ad hoc institucije. Nadam se da ću ja završiti ovaj posao i biti posljednji visoki predstavnik, jer mislim da moramo dati odgovore u narednim godinama. Oni koji ne žele da visoki predstavnik bude tu imaju jednu odličnu priliku da otvore pregovore sa EU i poboljšaju situaciju", kazao je Schmidt na početku razgovora.
Na pitanje o promjenama kojima doprinosi, odnosno ne doprinosi Dragan Čović, visoki predstavnik je kazao kako je Čovića susreo više puta i da smatra da je optimistična osoba.
"Ako on tvrdi ili drugi smatraju da stvari idu dobro i da neće biti potreban OHR, to je politička pozicija i smatram da moramo i zajednički raditi da poboljšamo situaciju. Nekad sam zaista iznenađen nekim uvredama koje su mi upućene jer ovo nije dio političkog razgovora, već je ovo neka vrsta političkog vrtića. I moram reći da kada odem u Hercegovinu ili u RS građani se ne ponašaju prema meni na uvredljiv način", istakao je.
Kada je riječ o nametanju tahničkih i političkih izmjena Izbornog zakona, ističe kako taj posao treba da obavlja parlament.
"Ja ću da razmislim šta mi možemo učiniti, ali pitanje izbornog zakona ima veze i sa Ustavom jer odluke Evropskog suda za ljudska prava moraju biti provedene i predložio bih da svi sjednu, razgovaraju i da nađu rješenje. Ne mogu mijenjati Ustav BiH, to nije moj posao. Zakon je onakav kakav je, sa ovim izmjenama. Postoji mogućnost da će se tehnologije koristiti na opštim izborima ove godine", najavio je.
Govoreći o ovogodišnjem obilježavanju 9. januara, neustavnog "Dana RS", negirao je da se u Bosni i Hercegovini ne poštuje vladavina prava, ali ima, kako dodaje, stvari kojima bi se trebalo više pozabaviti.
"Sudovi su donijeli svoje odluke i mogao bih reći da je vladavina prava i ojačala. Moj prethodnih Inzko je također donio zakon o govoru mržnje i negiranju genocida i imali smo prvi slučaj da je neko procesuiran zbog toga", podsjetio je.
Osvrćući se na krizu u kojoj se nalazi javni radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine i na konkretno pitanje voditelja Zvonka Komšića hoće li, ako se BHRT ugasi, Schmidt preuzeti odgovornost, naveo kako odgovornost leži na onima čiji je posao da riješe ovo pitanje.
I na kraju, negirao je navode predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika da ima platu u iznosu od 24 hiljade eura. Istakao je da je to novac koji dolazi od međunarodne zajednice, a ne iz BiH.
(Vijesti.ba)